Hidžretska godina završava i počinje u svetim mjesecima, s obzirom da su njena posljednja dva mjeseca zul-ka’de i zul-hidždže sveti mjeseci, a i prvi mjesec u hidžretskoj godini, mjesec muharrem, je također sveti mjesec.
Pored ova tri sveta mjeseca koji su jedan za drugim, četvrti sveti mjesec je mjesec redžeb, koji je inače sedmi mjesec po redu u hidžretskoj godini.
Na to ukazuje kur’anski ajet u kojem Allah, dž.š., kaže: “Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta, to je prava vjera. U njima sebi zulum ne činite!” (Sura Tevba, 36)
Kako se sevapi i nagrada za dobra djela koja se učine u svetim mjesecima uveličavaju zbog svetosti ovih dana, tako isto se i kazna za grijehe počinjene u ovim svetim mjesecima povećava, na što ukazuje većina učenjaka.
Muhammedov, s.a.v.s., vjerozakon je potvrdio svetost ovih mjeseci pa u hadisu koji prenosi Ebu Bekr, r.a., stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., na Oprosnom hadžu rekao: “Zaista vrijeme kruži u svome obliku otkako je Allah, dž.š., stvorio nebesa i Zemlju, godina ima dvanaest mjeseci, četiri od njih su sveta, tri su jedan iza drugog: zul-ka’de, zul-hidždže i muharrem, i redžeb plemena Mudar, koji je između dva džumadija i ša’bana.” (Ahmed)
Ovi sveti mjeseci su na Arabijskom poluotoku poštovani još u džahilijetskom vremenu, pa se u njima nije ratovalo i nije se činio zulum, kako bi se obredi hadža i umre mogli nesmetano obavljati i kako bi se hadžije mogle bezbjedno vratiti u svoja mjesta. Također je ova svetost koristila ljudima da nesmetano mogu putovati sa svojim trgovačkim karavanama iz jednog predjela u drugi a da ih niko ne napada.
Od najvažnijih ibadeta koji se obavljaju u svetim mjesecima je obred hadža koji se obavlja u mjesecu zul-hidždžetu. U ovim svetim mjesecima se nalazi deset najodabranijih dana u godini, a to su prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta. U tih deset dana su i najbolji i najodabraniji dani u godini, a to su Dan Arefata i prvi dan Kurban-bajrama.
Molim Allaha da ukabuli hadžijama hadž, a i svima nama sve ostale ibadete koji se čine u svetim mjesecima kao i van njih. Kao što Ga molimo da nam smrtni čas dođe kada je to najbolje za nas, a posebno nakon lijepo završenog ibadeta ili dobrog djela koje smo učinili. Koliko su ranije generacije poštovale i uvažavale svete mjesece, brinuli se da im djela budu primljena i da najbolja od njih budu ona posljednja koja su uradili, govori i činjenica da su smatrali poželjnim da im smrtni čas dođe nakon učinjenih ibadeta, poput ispoštenog ramazana, ili nakon povratka s hadža, i govorilo se: „Ko tako umre, bit će mu oprošteni grijesi.“
POST DANA AŠURE / 10. MUHARREM
Vjernik uvijek žudi činjenu dobra i neće se toga zasititi sve dok mu, ako Bog da, ne bude posljednje počivalište Džennet, s Allahovom milošću.
Stoga podsjećamo i sebe i sve naše poštovane čitaoce da je pred nama prilika da novu hidžretsku godinu otpočnemo s jednim specifičnim ibadetom – sunnetom, a to je dobrovoljni post u prvom hidžretskom mjesecu – muharremu. Pejgamber, s.a.v.s., je rekao: “Najbolji post nakon ramazanskog posta je dobrovoljni post u mjesecu muharremu.” (Muslim, 1173). Neki čovjek je pitao Poslanika s.a.v.s.: „Koji mjesec mi preporučuješ da postim poslije ramazana?“ Poslanik mu odgovori: „Ako hoćeš da postiš poslije ramazana, posti mjesec muharrem; jer zaista je to mjesec u kojem se Allah, dž.š., smilovao jednom narodu (Musaov, a.s., narod, kada ih je Allah, dž.š., spasio od Faraona) i u njemu će se smilovati i drugim narodima.” (Ahmed)
Posebno naglašen post u ovom mjesecu je post desetog dana, Dana Ašure, za koji se obećava posebna nagrada:
Ebu Katade, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitan o postu Dana Ašure (desetog dana mjeseca muharrema), pa je rekao: “Post Dana Ašure čisti (male) grijehe počinjene u prošloj godini.” U drugoj predaji se kaže: “Post Dana Ašure, nadam se da će Allah, dž.š., zbog njega oprostiti grijehe u prethodnoj godini.” (Muslim) Bejheki, rahimehullah, kaže: „Koga zadesi ovaj post s grijesima koje je počinio, bit će mu oprošteni ti grijesi, a ako nekom grijesi budu oprošteni zbog drugog dobrog djela koje je počinio, tome će se povećati deredže/stepeni.“
Ibn Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada je došao u Medinu zatekao Židove da poste Dan Ašure, pa ih je upitao: „Kakav je ovo dan što ga vi postite?“ Oni odgovoriše: „Ovo je veličanstven dan, u kojem je Allah, dž.š., spasio Musaa, a.s. i njegov narod a potopio je Faraona i njegov narod, pa ga je Musa postio iz zahvalnosti Allahu, dž.š., te ga i mi postimo.“ Muhammed, s.a.v.s., na to reče: „Mi smo preči Musau od vas, pa je Muhammed, s.a.v.s., postio taj dan i naredio da se posti.
Ibn Abbas, r.a., ovako opisuje Pejgamberovo, s.a.v.s., isticanje važnosti posta tog dana: “Nisam vidio da je Pejgamber, s.a.v.s., ijednom danu pridavao više važnosti u dobrovoljnom postu od Dana Ašure, niti ikojem mjesecu osim mjeseca ramazana.”
Naši lijepi prethodnici i ranije generacije su nastojale da poste ovaj dan i da ih ne maši taj veliki sevap, pa su ga pojedinci postili čak i na putu (kada su musafiri). Ibn Redžeb je rekao: Ramazan ima druge dane koji se zbog puta (musafirliku) mogu napostiti, ali Dan Ašure kada prođe se ne može nadoknaditi.
Ibn Abbas, r.a., kaže: Kada je Poslanik s.a.v.s. postio Dan Ašure i naredio da se posti, ashabi su mu rekli: Poslaniče, to je dan koji slave i veličaju Židovi i kršćani? Poslanik na to reče: Ako doživim sljedeću godinu postit ću, ako Bog da, i deveti dan (mjeseca muharrema, kako bi se razlikovao od njih). Ibn Abbas kaže: Nije nastupila naredna godina a Poslanik, s.a.v.s., je već bio preselio na ahiret.
Ibn Hadžer kaže: „Post Dana Ašure može biti na tri načina i stepena: da se posti samo deseti (10.) dan mjeseca muharrema, bolje od toga je da se posti deveti i deseti (9. i 10.) dan, i treće je da se posti deveti, deseti i jedanaesti (9, 10. i 11.) dan mjeseca muharrema.
“Zaista vrijeme kruži u svome obliku otkako je Allah, dž.š., stvorio nebesa i Zemlju, godina ima dvanaest mjeseci, četiri od njih su sveta, tri su jedan iza drugog: zul-ka’de, zul-hidždže i muharrem, i redžeb plemena Mudar, koji je između dva džumadija i ša’bana.”
(Ahmed)
“Najbolji post nakon ramazanskog posta je dobrovoljni post u mjesecu muharremu.” (Muslim, 1173).
