U CIN-ovoj bazi podataka ‘Imovina političara’ objavljeni su novi profili: ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlida Hurtića, ministra pravde BiH Davora Bunoze i Dubravke Bošnjak, ministrice civilnih poslova BiH.
U bazi ‘Imovina političara’ objavljeni su podaci o obrazovanju, karijeri i imovini državnih ministara za ljudska prava i izbjeglice te ministara pravde i civilnih poslova − Sevlida Hurtića, Davora Bunoze i Dubravke Bošnjak.
Prije stupanja na ministarsku poziciju Bunoza se bavio advokaturom, Bošnjak je radila u finansijskom sektoru i ovo im je prvi politički angažman. Oboje su imenovani na prijedlog Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZBiH). U Izjavi koju su popunili prije stupanja na dužnost naveli su da od imovine posjeduju stan − Bunoza u Mostaru, a Bošnjak u Sarajevu.
Najvredniju imovinu, od skoro 14 miliona maraka, prijavio je Sevlid Hurtić koji je za državnog ministra došao iz Ministarstva trgovine entiteta RS.
On je vlasnik izdavačke kuće „Nam“ iz Tuzle koju je procijenio na 10 miliona KM. Ova kuća se bavi izdavanjem udžbenika u Federaciji BiH, a poslovanje u 2022. godini je završila sa 2,6 miliona KM dobiti.
Osim firme Hurtić posjeduje: šest stanova i devet garaža u Tuzli, Sarajevu i na Vlašiću, poslovni prostor u Doboju Istok, zemljište i vikendicu u Lukavcu te turistički kompleks u Stocu. Njegova supruga ima jednu garažu.
Do političkog angažmana 2016. godine Hurtićeva adresa je bila u Tuzli u kojoj je i sjedište njegove izdavačke kuće „Nam“. U ovoj firmi, koju je 1996. godine osnovao Muamer Spahić iz Zenice, Hurtić je prvo bio direktor, zatim suvlasnik, a od 2005. jedini vlasnik.
„Nam” zapošljava deset radnika i uspješno je poslovao i ranije. Međutim, od Hurtićevog ulaska u politiku bilježi veliki skok dobiti. Poslovanje u 2017. godini ova firma je završila sa dobiti od 537 hiljada KM, a 2022. sa 2,6 miliona KM dobiti.
Hurtić je od bivšeg poslovnog partnera Muamera Spahića, odnosno njegove Izdavačke kuće „Vrijeme“ iz Zenice, 2021. godine kupio dio imovine u Stocu za 22.500 maraka. U imovinskim kartonima je prijavljuje kao turistički kompleks. Hurtić je u januaru ove godine izjavio za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) da se radi o tri kamene kuće koje je restaurirao te da na imanju ima još bazen, saunu i uređenu plažu.
Hurtić je tokom sedmogodišnje političke karijere dvaput učestvovao na lokalnim izborima − 2016. i 2020. i isto toliko puta na općim izborima − 2018. i 2022. godine. Političku karijeru je počeo kao odbornik u Skupštini Grada Doboja. Tokom ovog mandata učestvovao je i na izborima 2018. godine, ali nije osvojio dovoljan broj glasova za poslanika u Narodnoj skupštini RS. Više uspjeha je imao na izborima 2020. kada je reizabran za odbornika i naredne dvije godine je bio predsjednik Skupštine Grada Doboja. Na izborima 2022. godine sa osvojenih 4.043 glasa dobija mandat u Narodnoj skupštini RS.
Međutim, mjesec dana nakon polaganja zakletve za narodnog poslanika Hurtić je imenovan za ministra trgovine i turizma u Vladi RS-a, a već sljedećeg mjeseca, krajem januara 2023, stupio je na dužnost državnog ministra gdje ima plaću oko 5.900 KM, a mjesečno dobija i 300 maraka za odvojeni život.
Iako je politički aktivan tek nekoliko godina, Hurtić je člansku kartu Stranke demokratske akcije potpisao još 1990. godine. U ovoj stranici je proveo trideset godina, a 2020. je osnovao Nezavisnu listu Doboj koja 2022. mijenja naziv u Bosanskohercegovački zeleni (BH Zeleni).
U Izjavi koju je popunio prije preuzimanja funkcije državnog ministra naveo je da je visoko obrazovanje stekao na Ekonomskom fakultetu Internacionalnog univerziteta u Travniku na kojem je diplomirao 2013. godine. Iako već u petoj deceniji života, Hurtić je nastavio ulagati u svoje obrazovanje pa je na istom fakultetu 2015. završio magistarske studije, a četiri godine kasnije stekao i zvanje doktora ekonomskih nauka iz oblasti menadžmenta.
Hurtić nije želio razgovarati sa novinarima CIN-a, rekavši da je sve što ima napisao u imovinskim kartonima i da nema potrebu pravdati se zbog svoje imovine.
Pozivu za intervju nisu se odazvali ni Bunoza, ni Bošnjak. Iako su prvobitno pristali, do objave teksta nisu pronašli vrijeme za razgovor sa novinarima.
U Izjavi koju je popunio prije stupanja na dužnost ministra pravde Bunoza je naveo da je u rodnom Mostaru diplomirao na Pravnom fakultetu 2005. godine. Poslije tri godine položio je pravosudni, a 2011. i advokatski ispit i tada se počinje baviti samostalnom advokatskom djelatnošću. Godine 2015. sa Darislavom Paponjom otvara zajedničku advokatsku kancelariju u kojoj je radio sve do početka 2023. godine kada je imenovan za ministra. Vlasnik je stana od 60 kvadrata u Mostaru i vozi automobil Citroen C4. Njegova mjesečna ministarska plaća iznosi oko 5.500 KM, a prima i naknadu za odvojeni život od 300 KM.
Njegova kolegica iz Vijeća ministara Dubravka Bošnjak je u Izjavi navela da je diplomirala 1998. i magistrirala 2008. godine na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Zvanje doktora ekonomskih nauka stekla je 2013. godine na Ekonomskom fakultetu u Zenici.
Od 2017. godine pa do imenovanja za državnu ministricu bila je zamjenica direktora u Agenciji za bankarstvo Fedracije BiH gdje je imala plaću veću od devet hiljada KM. Prije toga je bila savjetnica u „Operator − Terminali Federacije BiH“, kao i izvršna direktorica u Razvojnoj banci Federacije BiH. Tokom karijere radila je još i u privatnom sektoru kao saradnica na administrativno-tehničkim i finansijskim poslovima. Od imovine posjeduje stan od 75 kvadrata u Sarajevu koji je 2002. godine kupila za 80.000 KM. Na mjestu ministrice civilnih poslova ima plaću oko 5.800 KM. Iako ju je na ovu funkciju predložio HDZBiH, kaže da nije članica Stranke.
Baza “Imovina političara” predstavlja jedinistvenu riznicu podataka o: karijeri, obrazovanju, imovini, sudskim postupcima, stranačkoj pripadnosti 226 političara i javnih funkcionera. Novinari CIN-a od 2009. godine prikupljaju podatke i neprastano ažuriraju bazu novim profilima. U bazi su profili političara koji trenutno obnašaju funkcije, kao i onih koji su završili političku karijeru.
