Savjetnik šefa Ureda predsjednika Ukrajine Mihailo Podoljak osvrnuo se na detalje današnjih pregovora između Ukrajine i Rusije u Istanbulu te je pojasnio kako su delegacije razgovarale i o statusu Krima.
Kako je naglasio Podoljak, pitanje Krima u eventualnom mirovnom sporazumu između Ukrajine i Ruske Federacije predstavljalo bi posebnu tačku, a prema prijedlogu Ukrajine pregovori o statusu ovog poluostrva vodili bi se 15 godina.
"Predlažemo da se utvrde pozicije Ukrajine i Rusije na 15 godina za vođenje bilateralnih pregovora o statusu Krima i Sevastopolja. Ukrajina i Rusija neće tokom ovog vremena, dok traju pregovori, koristiti oružane ili bilo kakve snage za rješavanje pitanja Krima. Predložili smo da ruska strana izdvoji neupotrebu vojne sile kao posebnu stavku", rekao je Podoljak.
Do sada, predstavnici ruske i ukrajinske delegacije imali su prilično "zakovane" stavove kada je riječ o rješavanju pitanja Krima.
Predstavnik ukrajinskog pregovaračkog tima David Arahamia početkom marta je naglasio kako Rusija i Ukrajina mogu pregovarati oko svih pitanja, osim oko rješavanja statusa Krima.
"Jedini dijelovi pregovaračkog procesa oko kojih se gotovo nemoguće dogovoriti su Krim i tzv. republike na čijem priznavanju Ruska Federacija insistira. To je neprihvatljivo ukrajinskom društvu. Ne radi se o političarima, već o Ukrajincima koji to nikada neće dozvoli. Da budem iskren, još uvijek ne znamo kako da prevaziđemo ove barijere", rekao je Arahamia početkom marta.
Novi zamah u pregovorima i promjena lokacije, očigledno je odgovarala kako ukrajinskim tako i ruskim pregovaračima pa se tako, na iznenađenje mnogih, o pitanju statusa Krima također razgovaralo. Iako prijedlog Ukrajine na neki način predstavlja zadržavanje "statusa quo" u slučaju Krima u narednih 15 godina, ovakvo rješenje bi na neki način odgovaralo i Ukrajini, ali i Rusiji.
Ruske snage se od 2015. godine svakako nalaze na Krimu, a Moskva ovaj dio teritorije definira kao dio Ruske Federacije.
S druge strane, Ukrajina, bar formalno, još uvijek nije odustala od borbe za vraćanje Krima pod ukrajinsku kontrolu.
Zbog toga, eventualni pregovori u trajanju od 15 godina mogli bi poslužiti i Kijevu, ali i vladajućoj partiji Volodimira Zelenskog, kao idealna prilika da pitanje Krima i dalje drži aktuelnim unutar javnog mnijenja i na taj način izbjegne eventualni pritisak javnosti koja bi eventualnu predaju Krima Rusiji gotovo pa sigurno označila kao izdaju.
