Ona je poželjela da svaka majka nađe kosti svoga djeteta jer važno je imati obilježje.
''Zato bi poželjela svakoj majci bez obzira kako se zvala da nađe kosti svoga djeteta. Da ima obilježje i da se obilježi da je postojao'', poručila je predsjednica Udruženja "Majke enklave Srebrenica i Žepa" na početku emisije.
Amor Mašović, direktor Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, naglasio je da je najteži dio u procesu traženja nestalih - prikupljanje informacije o ratnim zločinima jer su, kako je rekao, u institucijama često ljudi koji su direktno ili indirektno povezani sa zločinima.
''Danas 24 čovjeka u Bosni i Hercegovini traži za 7.000 nestalih. Najteži dio je prikupiti informacije o ratnim zločinima, od institucija u kojima danas rade ljudi koji su direktno ili indirektno involivrani u te zločine uključujući i zločine nestanka. 32.152 ljudi je nestalo u Bosni i Hercegovini. Teško je očekivati da će naredbodavci zločina biti spremni da progovore o lokacijama grobnica. Ali otežavajću je okolnost da oni potiču ljude koji znaju - da skrivaju te informacije'', ispričao je Mašović.
''To su ljudi koji su trokom ratnih dejstava zarobljeni, odvedeni od strane raznih vojnih i paravnojnih snaga, i o svima se zna ko ih je odveo'', dodala je Semina Alekić, predsjednica Regionalne koordinacije udruženja porodica nestalih i gošća emisije praveći razliku pojašnjavajući važnost razlike pojmova zarobljenih i nestalih osoba.
Govora je bilo i o identifikaciji dosad pronađenih osoba, a Matthew Holiday, rukovodilac Programa Međunarodne Komisije za nestale za zapadni Balkan, naglasio je specifičnost rada u uvjetima koji su vladali po pronalasku žrtava genocida u Srebrenici. Pronađeni posmrtni ostaci su bili izmiješani i bilo bi ih nemoguće idenfitikovati bez DNK analize.
''Kao što znate ICMP pomaže vlastima u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama u regiji koje se bore da riješe pitanja nestalih osoba. Pružamo pomoć prilikom iskopavanja maovnih grobnica i obrade ostataka. Analiziramo sve koštane uzroke koje nam dostave iz Bosne i Hercegovine, Kosova, Srbije, Hrvatske. Uspjeli smo identifikovani veliki broj ljudi. Govorim zbog izmješanih posmrtnih ostataka i što ih ne bi bilo moguće identifikovati bez analize DNK. Konkretno, kad je u pitanju Srebrenica, ICMP je predao izvještaj o DNK za preko 6.000 ljudi'', rekao je on.
Veran Matić, novinar iz Srbije, kazao je ideja da se pokušaju pronaći ljudi koji znaju nešto više mjestima gdje su osobe nestale.
''Pokušavamo da idenfiitkujemo one ljude koji više znaju o mestima. Razgovaramo s ljudima koji dokazano znaju mesta ukopa ili neke okolnosti koje bi mogle dovesti do pronalaženja tog mesta. Žrtva smo u ovom procesu politizacije velike i kada imate loše međudržavne odnose oni utiču i na ovu oblast. Mislim da svaka osoba sa svakog spiska nestalih je posebna priča, poseban život i posebna subina'', poručio je on dok je Ivo Goldštajn, historičar iz Hrvatske rekao da tragedija porodica nestalih u ovoj zemlji u javnosti nije dovoljno prezentirana u javnosti.
''Što se tiče tog posla u Hrvatskoj ima dobrih i loših vijesti. Dobra je da je 2007. i 2008. objedinjena statistika nestalih. Od tada do danas je nađeno manje od 100 nestalih, u tom smislu je to loša vijest. Moram reći da u Hrvatskoj javnosti nažalost problem nestalih i tragedija njihovih familija nije prezerntirana u javnosti, gurnuta je na margine'', poručio je on.
Podsjećamo, sutra će u Memorijalnom centru Potočari biti klanjana kolektivna dženaza i obaljen ukop za 33 žrtve genocida u Srebrenici. Ovom događaju će, prema najavama, prisustvovati nekoliko hiljada ljudi koji su stigli iz mnogih krajeva Bosne i Hercegovine i svijeta.
