Gostujući u Pressingu, on je kazao da se predstavnici Bošnjaka skrivaju iza ANP-a od izmjena Izbornog zakona.
On je kazao da je došlo i do razilaženja i na današnjoj sjednici Predsjedništva došlo do razilaženja u tački koja se tiče Centralne banke.
"Upravni odbor Centralne banke treba da se imenuju dva Srbina, Džaferović nije želio da glasa za to - pa Centralna banka nema Srba. To je problem. Ovde se radi o tome da je član 13 rekao da kada nema jednog od članova mora se imenuje prema članu 8, a on kaže da broji pet članova", kazao je.
Sastanci sa stranim delegacijama su protokolarna priča, kazao je - ali i na njima dolazi do razilaženja mišljenja.
"Jedno su protokolarne stvari, na sastanku je bilo različitih stavova. Komšić i Džaferović su se žalili princezi zbog Handkea. To je nešto što je mimo nje. To je Akademija, oni su nezavisno tijelo. Ja sam rekao da to nije stav Bosne i Hercegovine i tu smo pokazali nesaglasnost. Potpuno nepotrebno je da njoj neko prigovara oko Nobelove nagrade. To je stvar Nobelovog komiteta. Vlast u Švedskoj se ne miješa u rad nezavisnih institucija", poručio je.
Oko Evropske unije postoji konsenzus, ali operativno se ne radi ništa - dodao je.
"EU je rekla da oni ne smatraju da je uslov NATO kretanje. Dali su mišljenje koje je jasno, niz stvari tamo - da BiH ne može da kreće ka članstvu ako ima međunarodna zajednica i visoki predstavnik i mnogo čega drugoga. Od jednom je došla priča o NATO-u kao najvažnija. Ja sam razgovarao sinoć sa Komšićem i Džaferovićem. Razišli smo se u jedan sat, razgovarali smo o svim pitanjima - pa i o tome. Fino sam rekao, koliko sam razumio njima je važno da se ne dovode u pitanje ranije donesene odluke. Ja ih ne mogu ni dovesti. Član tri sporazuma kojeg smo potpisali govori upravo to. Govori o tome da se moraju uvažiti stavovi i drugih organa nivoa vlasti", ispričao je Dodik za N1.
"Prvi put javno kažem - savršeno sam svjestan činjenice da postoje ranije donešene odluke. To nije sporno. Nisam postavio nijedan zahtjev da se te odluke ukinu, jer znam da ne može. Ali ovdje što se hoće da kaže - birat ćemo Savjet ministara, on mora to da uradi. Ja kažem, ok, izaberite Savjet ministar, ali stavite priču o akcionom planu. Stalno se vraćate na Nejbojšu. Stalno isto, imate dalje ali nećete da odete. U NSRS je 2003. rečeno da je NATO put nešto što treba da radimo. To se radilo dok se nije promijenilo, a promijenilo se mnogo štošta", naveo je Dodik.
A šta se promijenilo?
"Eto vam te odluke. Nije to sporno. Eto imaju prošle odluke. Vi mene hoćete da natjerate na odluke koje ja neću da prihvatim. Ako postoje prethodne odluke završavajte stvar. ANP se tretira kao dokument za članstvo, mi nećemo u članstvo. Kada se učlanimo u NATO, moramo da izdvojimo duplo više sredstava za odbranu nego što sada imamo. To znači da bi se smanjivali budžeti eniteta za taj nivo, to znači da bi RS morala da dodatno obezbijedi trećinu - to je nedopustivo. Taj novac ne damo", kazao je lider SNSD-a za N1.
Izetbegović ANP traži kao uvjet za formiranje Vijeća ministara, Dodik traži Vijeće ministara kao uvjet za deblokadu formiranja vlasti, a Čović traži Izborni zakon. Pat pozicija.
"Glavni problem Bošnjaka nije NATO nego majorizacija koja se dešava prema Hrvatima. Mislim da se time skrivaju ovom pričom o ANP-u, da bi se pobjeglo od priče o Izbornom zakonu gdje bi se omogućilo da Hrvati biraju svoje članove i predstavnike. To je jasno. To žele Bošnjaci. Ako je problem Dodik, što ne formirate Vladu FBiH, što ne formirate vlast u tri četiri kantona, zašto oni gdje je formirana vlast imaju probleme. Ovdje se radi o nekim stvarima koje sda vodi na taj način, da blokira i prizove međunarodnu intervenciju, koju ja ne želim da vidim. Da nisu oni djelovali - ova zemlja bi bila sređenija", poručio je.
"Konstatovali smo da ovo što imamo ničemu ne vrijedi. Bar su stvari jasne. Komšić smatra da je potrebno da se vrši imenovanje sudija i tužilaca u Parlamentu za različite nivoe. Ja se s tim slažem. Džaferović kaže da je to jedino mjesto s kojeg se sve imenuje, ali to je bespravno. Mi nećemo to dozvoliti da se dijele ovako sud i tužilaštvo. Osporavamo to 10 godina. Treba da sjednemo i dogovorimo se - relevantni predstavnici konstitutivnih naroda, koji čine BiH, i da dovedemo do nekih reformi koji će dovesti mogućnost da ova zemlja funkcioniše narednih 10 godina", kazao je.
Onda je potrebno zemlju prepustiti novoj generaciji političara i da oni u skladu sa tadašnjim odnosima poduzmu neke korake i mjere u skladu sa domaćim i inostranim političkim tokovima, poručio je između ostalog Milorad Dodik.
