Trenutno, u četiri privremena prihvatna centra u Bosni i Hercegovini boravi oko 1.400 migranata. Međunarodna organizacija za migracije (IOM) opisuje situaciju sa smještajem kao stabilnu, ali primjećuje zabrinjavajući trend.
Posljednjih godina sve više migranata ulazi u BiH i brzo je napušta, ponekad se zadržavajući manje od tri dana. Ovo ukazuje na rastući broj trgovaca ljudima i krijumčara koji organiziraju njihove rute i kretanje. Migranti ne ostaju dugo, jer im krijumčari osiguravaju daljnje mogućnosti, iskorištavajući njihove slabosti. IOM ističe da to vodi eksploataciji, zlostavljanju i nasilju.
IOM navodi da su krijumčarenje i trgovina ljudima najveći problemi u trenutnoj migrantskoj krizi. Oko 23% migranata s kojima su razgovarali suočavaju se s ozbiljnim sigurnosnim i mentalnim zdravstvenim izazovima. Organizacija nastoji rješavati te probleme tokom njihovog boravka u BiH.
IOM također zagovara promjenu percepcije migracija, ističući ih kao socio-ekonomsko rješenje za demografski jaz. Migracije donose vještine i talente koji mogu odgovoriti na potrebe društava koja gube radnu snagu. Stoga, organizacija radi s privatnim sektorom i kreatorima politika kako bi migracije bile shvaćene kao prilika, a ne isključivo kao sigurnosni problem.
Prema zadnjem izvještaju IOM-a, migranti u prosjeku borave 32 dana u BiH. Većina putuje autobusom (69%) ili taksijem (25%). Čak 74% ispitanika je pokušalo preći granicu s Hrvatskom, ali 71% nije uspjelo zbog presretanja vlasti. Samo troje ispitanika ne bi ponovno pokušalo preći granicu.
Istraživanje pokazuje da migranti najčešće koriste društvene mreže poput WhatsAppa, Facebooka i Vibera za organiziranje putovanja u Zapadnu Europu. Njemačka je najčešće željena destinacija za migrante iz Sirije (76%) i Afganistana (64%), dok migranti iz Maroka preferiraju Francusku (36%). Italija je primarni izbor za migrante iz Nepala (59%) i Pakistana (57%).
