"Raspad Bosne i Hercegovine nije moguć ni mirnim putem niti ratom, kao što nije moguće ni da ona funkcionira kao unitarna država", ustvrdio je u četvrtak predsjednik Glavnog vijeća nevladine organizacije Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH Božo Ljubić.
On je ovako u intervjuu za banjalučke "Nezavisne novine" komentirao tvrdnje da u dijelu međunarodne zajednice postoji razumijevanje za težnje političkog vodstva bosanskih Srba za "mirnim razlazom", odnosno raspadom BiH, od koje bi trebalo napraviti tri neovisne države. Takvu politiku zagovara lider SNSD-a Milorad Dodik, koji je najavio kako će se uporno zalagati za "mirni razlaz".
Teze o podršci Dodikovim aspiracijama u dijelu međunarodne zajednice pojavile su se nakon što su mediji u BiH objavili da je to bila tema neformalnih razgovora koje je početkom marta u Sarajevu s članovima Predsjedništva BiH vodio slovenski predsjednik Borut Pahor, koji je tada postavio pitanje je li miran razlaz uopće moguć.
U medijima u BiH nakon toga su se pojavile tvrdnje da mirni razlaz decidirano zagovara slovenski premijer Janez Janša te da je dokaz tome "non-paper" s takvim sadržajem koji je uputio na adresu Evropskog vijeća.
Ljubić je na stajalištu kako takva zamisao, sve i da postoji Janšin "non-paper", nije provodiva.
"Smatram ne samo da nisu mogući ukidanje nacionalne ravnopravnosti, unitaristička država i razlaz na miran način, to nije moguće niti ratom", kazao je Ljubić.
Pojasnio je kako je takav zaključak zasnovan na nesumnjivim činjenicama, a one govore da niti jedna strana u BiH nije toliko nadmoćna da bi vojno porazila druge niti je toliko kulturno superiorna da bi ih asimilirala na miran način pa je u takvoj situaciji jedina opcija postojeće probleme riješiti dogovorima.
"Jedino je rješenje da tri strane u BiH, odgovorno i u dobroj vjeri, pristupe izmjenama Izbornog zakona koje će omogućiti svakom konstitutivnom narodu da izabere svoje legitimne političke predstavnike u institucije Ustavom za to predviđene", ističe Ljubić. On smatra kako BiH može biti funkcionalna i opstati samo kao konsenzus tri njene etničke nacije, odnosno kao konsocijacijska demokratija, kao višenacionalna federacija, na kojim načelima je u Daytonu dogovorena.
"Ne tvrdim da je Dayton idealan i da se ne treba i ne može mijenjati. Međutim, svaka promjena, pa da je riječ o zarezu, mora biti rezultat dogovora legitimnih predstavnika tri konstitutivna naroda", dodao je Ljubić.
Ustvrdio je kako prijedlozi izmjena Izbornog zakona koje su iznijele hrvatske stranke, okupljene oko HNS-a, predstavljaju pokušaj da se doprinese stabilnosti i funkcionalnosti BiH. To je slučaj i s "non-paperom" koji je Vijeću za vanjske poslove EU predložila Hrvatska u ime grupe šest država-članica EU te s pismom američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena članovima Predsjedništva BiH, koji je u ime SAD-a pozvao na ograničene izmjene Ustava i promjene Izbornog zakona do kraja ove godine.
