Nedavno objavljena vijest u medijskom prostoru BiH kako su građani naše zemlje u protekle četiri godine potrošili preko 40 miliona KM (oko 10 miliona svake godine) na tablete za popravljanje raspoloženja ili za smirenje nije izazvala neku naročitu pažnju javnosti, zabrinutost, a ni zapitanost u kakvom to društvu i društvenom okruženju živimo? Valjda zbog toga što smo svikli da svaki alarm na buđenje ignoriramo odgađajući ga dok se ne naspavamo.
U vijesti koja govori o ovoj pojavi stoji između ostalog i to da se na godišnjem nivou za antidepresive izdaje oko milion recepata, a neke apoteke ih izdaju čak i bez njih. Sve u svemu, zaključuje se, da će stanovništvo BiH u ovom pogledu biti rame uz rame sa razvijenim dijelom svijeta u kojem će do 2030.g, prema predviđanjima, svaki četvrti stanovnik patiti od depresije.
Dakle, depresija i njena stanja, kao i faktori koji ih uzrokuju uveliko su prisutni i u našoj svakodnevici. Potvrditi tu realnost nije dovoljno, kao što ni medikamenti koje građani ove zemlje koriste za njeno ublažavanje nisu dovoljni. Stoga, u sljedećim redovima ukazujemo na islamski pogled, preventivu i sredstva liječenja, kada je u pitanju tuga, potištenost, zabrinutost, rasijanost, razdražljivost, gubitak volje za životom, beznadežnost – jednom riječju: depresija.
Prije nego se dotaknemo islamskog pogleda na depresiju smatram važnim ukazati na faktore koji je uzrokuju. Depresija obično nije rezultat djelovanja jednog faktora, već više njih kao što su: ekenomske prilike pojedinca koje mogu biti povoljne i nepovoljne. Naime neka istraživanja pokazuju da su depresiji skloni i siromašni i bogati ljudi jer i jedne i druge prati zabrinutost o njihovom imetku. Prvi brinu da li će ga imati, drugi da li će ga izgubiti ili povećati; zatim, u faktore koji uzrokuju depresiju ubrajaju se građenje karijere, odnosi u porodici, stil života, naslijedni faktori i drugi.
Kur’an i Hadis kao dva izvora islama obiluju različitim uputama svim ljudima, a posebno vjernicima kako će urediti i unaprijediti svoj dunjalučki život. Kada je riječ o depresivnim stanjima kojima su izloženi ljudi savremenog doba ova dva izvora daju valjane naputke. U nekoliko ajeta Kur’an podsjeća vjernike da njihov život na Ovome svijetu neće proći bez različitih vrsta iskušenja: strah, gubljenje imetka, života, nestašica hrane… sve ono što u modernom životu izaziva depresiju kod ljudi, ili jedan od vidova depresije. Između ostalog u Kur’anu se kaže: „Zar vi mislite da ćete ući u Džennet, a još niste iskusili ono što su iskusili oni koji su prije vas bili i nestali? Njih su satirale neimaština i bolest i toliko su bili uznemiravani da bi i poslanik, i oni koji su s njim vjerovali – uzviknuli: „Kada će već jednom Allahova pomoć“? Eto, Allahova pomoć je zaista blizu!“ (II:214).
Besplatni duhovni lijekovi protiv depresije
Razlozi zbog kojih Allah dž.š. stavlja ljude na kušnju jesu ispitivanje snage njihovog uvjerenja, njihovo osnaživanje, opraštanje grijeha i podizanje stupnja u Džennetu. U tom smislu Muhammed, a.s., kazuje da niti jedna nelagoda koja zadesi vjernika na Ovom svijetu, a da je on podnose strpljivo, pa makar to bio i obični ubod trna, neće proći bez opraštanja nekih, ili mnogih, ili svih grijeha koje dotični vjernik ima. Kur’ansko-hadiski putokaz na ovom putu nam na samom početku ukazuje da su iskušenja u životu vjernika neminovnost, te da ih (premda mogu prouzrokovati depresivno stanje) kao takve i prihvatimo. S tim u vezi onaj hadis Muhammeda, a.s., upućen jednom od njegovih ashaba: „Ono što te je zadesilo nikako te nije moglo mimoići, a ono što te je mimoišlo nikako te nije moglo zadesiti“ itekako dobiva na važnosti u svakodnevnom životu jednog vjernika.
Samo prihvatanje činjenice da će naši vjernički životi biti ispunjeni ovom ili onom vrstom iskušenja nikako ne znači da vjernik ne može zapasti u depresivno stanje ukoliko neka od tih iskušenja doživi na vlastitom životnom planu poput gubitka posla, imetka, zdravlja, života voljene osobe… Upravo u ovoj fazi moderni čovjek poseže za različitim vrstama antidepresiva: medikamenti, cigarete, alkohol i sl. Iako će nabrojani antidepresivi samo trenutačno ublažiti (ili odagnati) depresivno stanje oni to nikada neće učiniti u konačnici. Štaviše, njihova pretjerana i stalna upotreba može dovesti do ovisnosti ili čak nekih fizičkih oboljena. Zato je na svakom vjerniku dužnost da u okviru svojih vlastitih mogućnosti poseže za kur’ansko-hadiskim tretmanima koji će povoljno utjecati na njegovo vlastito psihofizičko zdravlje. Neki od tih tretmana su: strpljivost i klanjanje namaza – jer je namaz duhovna hrana, najčvršća veza sa Allahom i najčvršća veza duše sa njenim iskonom. Prekidanjem te veze duša gubi svoj mir kojeg ne može nadomjestiti ništa materijalno, odnosno fizičko; učenje ili slušanje Kur’ana– jer je u Kur’anu objavljeno ono što je lijek za vjernička srca, odnosno duše; učenje pojedinih sura iz Kur’ana kao što su dvije posljednje u njegovom redoslijedu, El-Felek i En-Nas; jutarnji i večernji zikr – jer je Uzvišeni Allah kroz Kur’an Svome Poslaniku, a zbog različitih nedaća kojima je bio izložen, posebno zbog uznemiravanja koje je trpio od strane ljudi preporučavao slavljene Allaha „prije izlaska i prije zalaska sunca“; donošenje salavata na Muhammeda, a.s.; učenje dova, a posebno onih dova koje je učio Muhammed, a.s., protiv brige i tuge: Allahumme inni euzu bike mine-l-hemmi ve-l-hazeni…(Allahu moj, utječem ti se od brige i tuge…); traženjem zaštite od prokletog šejtana – jer je on taj koji svojim došaptavanjima u ljudska srca (duše) ulijeva strah, često neosnovan, potiče crne misli koje proizvode brigu, tugu, uznemirenost… jednom riječju potiče depresivno stanje, prenosi AKOS.
Iako bi se o svakom navedenom tretmanu moglo ispisati na desetine listova obrazlažući koristi koje oni donose onima koji ih „upražnjavaju“, smatramo da je i samo njihovo navođenje dovoljno onima koji slušaju i pokoravaju se. Samo na taj način ljudi mogu ublažiti, pa čak i otklonuti depresiju od sebe, a da pri tome ne budu u onom zabrinjavajućem zbiru konvertibilnih cifara koje izdvajaju građani ove zemlje za pomenute medikamente.
