Krijumčari ljudi, tačnije migranata, u Bosni i Hercegovini u proteklom razdoblju zaradili su između 7,5 i 10 miliona eura. Gotovo četrdeset osoba iz BiH predmet su obrade EUROPOL-a. Riječ je o potencijalnim krijumčarima migranata. U cilju suzbijanja migrantske krize, policijske, obavještajne i bezbjednosne agencije u državi su izvele osmodnevnu akciju u saradnji s evropskim policijskim i graničnim agencijama te prikupile značajne informacije. Očekuju se krivične istrage u narednom periodu.
Ispovijesti desetina migranata ispitanih na području Trebinja i Bihaća - obezbijedile su nadležnim pregršt informacija. Postoje organizovane grupe krijumčara u Bosni i Hercegovini. Među njima i pojedinci već poznati EUROPOL-u. Uskoro se očekuju i krivične istrage, prenosi N1.
"Zahtjeva za provjeru i informacija je bilo 24. Sa naše strane. Tražene su provjere za 85 lica ili aliasa, 68 telefonskih brojeva, te veći broj dokumenata, Instragram i Facebook profila. Do sada preko EUROPOL-a ove provjere rezultirale su sa 39 poklapanja, što znači da su se te inforamcije već nalaze u bazama EUROPOL-a", navodi Vladimir Škarić, DKPT.
Procjene su - šverc ljudima, organizovanim grupama u BiH, u proteklom periodu, donio je zaradu između 7,5 i 10 miliona eura. Tvrdi direktor Ženevskog centra za upravljanje sigurnosnim sektorom, ujedno vođa programa granične sigurnosti Anton Travner. Dodaje, bavljenje švercom ljudi je najisplativiji i najmanje riskantan način zarade.
"Ako izgube migranta, ako ugine, pogine negdje putem ili nestane to je za njih samo plus, znači šverc ljudima je definitivno najgori, najbrutalniji oblik kriminala jer se s ljudskim bićima radi gore nego s materijalnim stvarima. Ja sam uvjeren da ne samo u BiH, nego i šire u regionu, da će se pokrenuti istrage i na osnovu i ovoga što smo mi sada odradili da se nekoliko od ovih krijumčara može lišiti slobode", kaže Travner.
Službenici Granične policije i Službe za poslove sa strancima tokom akcije, u razgovoru s migrantima, zabilježili su, kažu, zapanjujuće priče. O načinu na koji su ih krijumčari varali - pa do priče jednog migranta koji je hrvatsku granicu pokušao preći čak 74 puta. Nakon represivnijih mjera policije Unsko-sanskog kantona - ali i lošijih uvjeta u kampu Vučjak, migranti su, tvrde nadležni, počeli napuštati Bihać. Tokom akcije - presretnute su tri grupe u Trebinju, koje su krenule nazad u Grčku. Na pomolu nove rute.
"Prema našim pokazateljima, ako na istoku zapriječite efikasno, zatvorite migrantske tokove oni se sele na druge rute, recimo imamo ih na jugu, imamo ih na Gradišci. Granična policija se kao i do sada bavi migracijama u onom kapacitetu u kojem može da odgovori tom zadatku", ističe Igbal Memišević, Granična policija BiH
Slijede nove akcije. Cilj je, zaštiti građane. Zbog činjenice da među migrantima ima po sigurnost opasnih pojedinaca. Bio je to nedavno slučaj s petericom problematičnih migranata iz Mirala. Trenutno su u imigracionom centru Trnovo, no njihova deportacija mogla bi trajati godinama.
"Imamo problema evidentno i kada je u pitanju readmisija, jer ti svi migranti su bez identiteta što je najveći problem. Njih je nemoguće vratiti u zemlju porijekla, jer te zemlje prave opstrukciju na svaki mogući način i ne žele da sarađuju sa nadležnim organima u BiH", otkriva Rade Kovač, Služba za poslove sa strancima.
Posebno se to odnosi na Pakistan i Afganistan, odakle dolazi i najveći broj migranata. Ni najsloženiji diplomatski kanali ne daju rezultete kada je riječ o deportaciji. U narednom periodu cilj je raditi na odnosima sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, zbog sumnji na nekorektno postupanje prema BiH u kontekstu migrantske krize.
