U jeku vijesti o uslovnoj preporuci Bosne i Hercegovine za status kandidata za članstvo u EU, bez mnogo medijske pažnje su prošle pojedine značajne stavke Izvješaja Evropske komisije o nužnim koracima koje je potrebno poduzeti kako bi se stekli uslovi za punopravno članstvo. Među njima su i odredbe klastera o unutrašnjem tržištu, za koji Komisija naglašava da je ključan za pripremljenost Bosne i Hercegovine za ispunjavanje zahtjeva za članstvo.
Klaster o unutrašnjem tržištu, između ostalog, tretira i pitanje javnog zdravstva, gdje se po prvi put u izvještajima Komisije spominje poboljšanje uslova u porodilištima i zabrana akušerskog nasilja. U izvještaju se navodi: „Bosna i Hercegovina mora poboljšati uslove u bolnicama i porodilištima, i zabraniti akušersko nasilje, u skladu sa svojim obavezama prema Istanbulskoj konvenciji.“
Komisija kao obrazloženje navodi da EU osigurava visoke zajedničke standarde za očuvanje prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti.
Drugim riječima – standardi zdravstvene skrbi u bh porodilištima nisu prihvatljivi Evropskoj uniji, bh porodilišta ne poštuju prava pacijenata na adekvatan način, i tretman koji porodilje u BiH imaju na svojim porodima nije onaj koji porodilje u EU imaju na svojim porodima. Naročito je značajno prepoznavanje i isticanje problema akušerskog nasilja, koje je općeprisutno u bh porodilištima i koje je u posljednjim godinama konačno isplivalo u javnost, nakon decenija skrivanja i šutnje.
Loši uslovi u porodilištima i akušersko nasilje su temelj mnogih drugih problema sa ovim segmentom zdravstva, između ostalog i problema korupcije u porodilištima – problema kojim se udruženje BABY STEPS bavi već dvije godine. Iskustva svjedoče da su porodice su često očajne da porodilji i novorođenčetu omoguće najbolju šansu da porod prođu bez trauma, do te mjere da su spremne učestvovati u krivičnom djelu i dati mito zdravstvenim radnicima, koje je nerijetno direktno ili indirektno iznuđeno.
Porodice se odlučuju na ovakav korak jer imaju priliku da iz svoje okoline i iz medija čuju tuđe priče, da vide posljedice koje nesavjesan rad zdravstvenih radnika može da ostavi na porodilju i dijete.
Iako se ovaj vid korupcije imenuje kao “sitna korupcija”, kroz ovakvo trgovanje dobrobiti porodilja i novorođenčadi godišnje hodnicima porodilišta procirkuliše preko 2 miliona konvertibilnih maraka. “Koverte” u porodilištima – mjestima gdje se navodno brine o najranjivijem segmentu društva, samo ukazuju na opće loše stanje zdravstva u BiH i normalizaciji korupcije u svim segmentima javnih servisa.
S obzirom da je poduzimanje odlučnih koraka na jačanju prevencije i borbe protiv korupcije jedan od temeljnih uslova koje BiH mora ispuniti kako bi bila razmatrana za članstvo u EU, nadamo se da ćemo u skoroj budućnosti također vidjeti i ozbiljniji i strožiji tretman korupcije u zdravstvu.
