"Konačni sud o tome će se dati kroz pravne lijekove od strane nadležnih institucija, u prvom redu mislim na Ustavni sud BiH. Vjerovatno će nezadovoljni odlukom CIK-a BiH tražiti zaštitu ustavnosti i zakonitosti", poručio je Šehić u izjavi za Vijesti.ba.
Rješenje koje je CIK BiH usvojio na današnjoj sjednici predviđa korištenje popisa iz 2013. godine i poštivanje principa 1/1/1, koji kaže da će “u Domu naroda bite najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu". No, korištenje popisa iz 2013. godine u suprotnosti je sa Ustavom FBiH, na šta je ranije jasno upozorio visoki predstavnik u BiH, kao konačni tumač Dejtonskog sporazuma.
"Vidimo da je CIK BiH prihvatio princip da će iz svakog kantona biti deligiran jedan delegat iz sva tri konstitutivna naroda pod uslovom da je izabran u kantonalnu skupštinu. Znamo da je tu odredbu Ustavni sud BiH po apelaciji Bože Ljubića stavio van snage. Postavlja se pravno pitanje šta je rukovodilo CIK BIH opredijelilo da primjenjuje odredbe Ustava? Potrebno je sačekati obrazloženje takve odluke", istakao je Šehić.
S druge strane, dodao je, odlučeno je da se kao osnova primjenjuje popis stanovništva iz 2013. godine, iako Ustav FBiH, u prelaznim odredbama, kaže da će se rezultati popisa iz 1991. godine koristiti prilikom raspodjele pozicija u slučajevima gdje su potrebni demografski podaci do konačne implementacije Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma.
"Vidimo da se jedan član Ustava poštuje, dok se drugi zanemaruje. Opet treba sačekati obrazloženje iz same odluke CIK-a BiH", naveo je naš sagovornik.
On je napomenuo da se Izborni zakon BiH, u članu 20/16 stav 1, takođe referiše na odredbu Ustava FBiH gdje se kaže da će se do konačne implementacije Aneksa 7 koristiti podaci koji su bili u Izbornom zakonu od tačke a do 1 u stavu 2, gdje je iz svakog kantona predviđen određeni broj delegata.
"Međutim, tu odredbu je takođe Ustavni sud stavio van snage", podsjetio je Šehić.
Naš sagovornik je konstatovao da postoje brojne dileme u konkretnom slučaju, te da će konačnu riječ dati Ustavni sud BiH, nakon čega će se znati način popune Doma naroda FBiH.
"Pristalica sam da se poštuje Ustav i Izborni zakon. Treba sačekati i vidjeti kako će reagovati Ustavni sud. Ne treba ništa prejudicirati", zaključio je Šehić.
