Šefovi država ili vlada država članica Evropske unije potvrdili bez rasprave preporuku, koju su dva dana prije toga usaglasili ministri za evropske poslove, da se Bosni i Hercegovini odobri status zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji.
Uoči sastanka ministara za evropske poslove u utorak u Briselu, hrvatski i grčki premijeri Andrej Plenković i Kirijakos Micotakis uputili su pismo predsjedniku Evropskog vijeća Šarlu Mišelu (Charles Michel) i predsjednici Komisije Ursuli fon der Lejen (von der Leyen) u kojem su istaknuli snažnu podršku za evropsku integraciju Bosne i Hercegovine, piše Gordan Duhaček, kolumnista Index.hr.
"Kandidatski status je znak da EU vjeruje u BiH"
BiH je tako nakon dugog čekanja i peripetija te perioda velika unutrašnje nestabilnosti, konačno dobila status kandidata za ulazak u EU.
Ambasador EU u BiH Johan Satler čestitao je građanima na odluci Evropskog vijeća.
- Kandidatski status je naš znak da vjerujemo u ovu zemlju i da dijelimo vaše nade za bolju budućnost - izjavio je Satler ističući kako kandidatski status znači snažniju zaštitu ljudskih prava, više povjerenja, djelotvornu borbu protiv korupcije, funkcionalne javne institucije, jaču ekonomiju te bolju zdravstvenu zaštitu i obrazovanje.
Naravno, put od kandidata do članice Evropske unije nije jednostavan te postoje i države, poput Turske, koje su već decenijama samo kandidati. No, to je ipak pozitivan signal za budućnost BiH, čijim građanima su pozitivni signali očajnički potrebni.
Potpisan koalicijski sporazum za formiranje vlasti na državnom nivou
Srećom, nije jedini. Naime, svjedočili smo relativno brzom i konstruktivnom dogovoru o formiranju vlasti u Federaciji BiH i na državnom nivou.
Prije dva dana je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović organizirao svečani božićni prijem u zgradi Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu. Prošle godine je prijem organiziran u Mostaru zbog političkih napetosti.
Uoči ovogodišnjeg prijema je održano potpisivanje koalicijskog sporazuma između HDZ-a, Osmorke i SNSD-a Milorada Dodika, koji će formirati vlast na državnom nivou, što je jasan pokazatelj ublažavanja političke situacije u BiH.
Dokument je u ime koalicije HDZ-a BiH i stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH potpisao Dragan Čović, u ime Osmorke predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić, a u ime koalicijskih partnera SNSD-a Milorad Dodik. Potpisani dokument nosi naziv "Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na razini BiH za razdoblje 2022. - 2026. godine".
Ivana Marić: BiH je pomoglo i lobiranje Slovenije i Hrvatske
O svemu tome Index je razgovarao s Ivanom Marić, političkom analitičarkom iz Sarajeva. Na početku su pitali ko je zaslužan za odluku da BiH dobije status kandidata.
- Domaći političari pokušavaju i ovaj put zavarati građane pričom da su oni zaslužni za dobivanje statusa kandidata, međutim jedini razlog zbog kojeg nam je EU to dozvolila je aktualna geopolitička situaciju u svijetu i agresija Rusije na Ukrajinu. Na ovaj način EU je željela označiti svoj teritorij i Rusiji pokazati neupitno opredjeljenje BiH za ulazak u EU. Ovo je bilo neophodno zbog čestog koketiranja predsjednika RS Milorada Dodika s Rusijom i Putinom. Pored toga, za ovaj status možemo zahvaliti i lobiranju prvenstveno Slovenije, ali i Hrvatske - kaže Marić.
Sada bh. političari moraju pokazati da mogu bolje
Je li to mogući početak jednog boljeg perioda za BiH, pitali su.
- Dobivanjem statusa kandidata se u BiH neće ništa promijeniti ako političari nastave dosadašnju praksu. Za tri godine bh. vladajuće strukture nisu ispunile niti jedan od 14 uslova koje je EU postavila za napredovanje na putu ka EU. To nisu samo uslovi za članstvo u EU, sve to su uslovi za uspostavljanje boljeg, funkcionalnijeg i poštenijeg sistema.
Međutim, upravo to su razlozi zbog kojih političari i odbijaju usvajanje zakona o borbi protiv korupcije, uspostavljanju pravne države, reguliranje javnih nabavki i mnogih drugih zakona koji bi znatno otežali korupciju i organizirani kriminal, a povećali izvjesnost kažnjavanja, što sada nije slučaj - kaže ona.
- Prethodna vlast za osam godina nije uradila ništa, tako da neće biti teško postići poboljšanje u odnosu na to. Prema atmosferi koja vlada među vladajućim strankama i onome što obećavaju, možemo čak očekivati i malo više od minimuma - dodaje.
Šta je ovaj put bilo drugačije u pregovorima o formiranju vlasti?
Proces uspostave vlasti u BiH se zasad odvija na relativno brz i konstruktivan način. Šta je sada drugačije u odnosu na protekle četiri godine?
- Od prijašnje vladajuće koalicije - SDA, DF, SNSD i HDZ BiH - u vlasti su ostali HDZ BiH i SNSD, a SDA i DF je zamijenila Osmorka, u kojoj su SDP, Narod i pravda, Naša stranka itd. Iako se nije mnogo promijenilo u vladajućoj strukturi, mnogo toga se promijenilo", objašnjava Marić.
Pa nastavlja: "Prethodnih osam godina se optuživali HDZ BiH i SNSD za blokade funkcioniranja institucija, za podizanje nacionalnih tenzija i opstruiranje svakog napretka. Međutim, otkad su iz pregovora isključeni Izetbegović i Komšić, prosto ne možete prepoznati Dodika i Čovića. Obojica kao da se takmiču ko će se pokazati većim bh. patriotom i ko će uraditi više na smirivanju tenzija i brzom uspostavljanju vlasti. Naravno da ne možemo vjerovati u njihovu transformaciju preko noći, ali je očito da su Izetbegović i Komšić u velikoj mjeri utjecali na radikalizaciju Dodika i Čovića."
"Među strankama postoji visok nivo povjerenja i spremnosti na kompromis"
Ivana Marić podsjeća da je nakon izbora 2018. proces formiranja vlasti trajao duže od godinu dana.
- Koalicijski pregovori su bili obilježeni lažima, prevarama i podmetanjima. Nijedna stranka nije željela reći ni da su u koaliciji, već samo da zajedno formiraju vlast jer su na to prisiljeni. Razgovori su se isključivo vodili o podjeli fotelja, i to uz mnogo natezanja i zahtijevanja istih funkcija od više stranaka - podsjeća.
Ovaj put su Dodik, Čović i Nikšić potpisali koalicijski sporazum, što se ranije nikada nije dogodilo.
- Vijeće ministara će se formirati za koji dan, a u javnost još nisu procurila imena novih ministara niti se zna koja stranka je dobila koje ministarstvo. To je za nas veliko pozitivno iznenađenje jer pokazuje da među strankama postoji visok nivo povjerenja i spremnosti na kompromis - kaže.
Poraz Bakira Izetbegovića i njegove stranke SDA
Zašto sa SDA Bakira Izetbegovića niko, osim DF-a Željka Komšića, nije htio koalirati?
- SDA je stranka s kojom već jako dugo niko ne želi koalirati. Taj trend je počeo već 2014. godine, kada su sve stranke odbile ući u vlast sa SDA. Na kraju se DF opredijelila za to, a sada već ne vidite liniju razdvajanja te dvije stranke jer se DF potpuno utopila u SDA - podsjeća ova analitičarka.
Prije toga sve stranke su bar u nekom periodu bile u vlasti sa SDA.
- Svaka od njih je to skupo platila jer je nakon takve koalicije izgubila veliki dio svojih birača. SDA pod Bakirom Izetbegovićem je poznata kao stranka koja je spremna drugima lagati, varati i podmetati samo da bi ostala na vlasti. Izetbegović je čak i javno priznao da je lagao javnost da ima dokaze o reviziji tužbe protiv Srbije jer su mu savjetnici rekli da laže - ističe.
Više niko ne želi sa SDA osim Željka Komšića
Sve to je doprinijelo tome da SDA ide u opoziciju i pored činjenice da je osvojila najviše glasova u Federaciji BiH.
- Koliko je SDA očajna u pokušajima da ostane na vlasti potvrđuju i opetovani pozivi SDP-u da se pridruži SDA i DF-u i da zajedno formiraju vlast. To rade čak i nakon što je SDP potpisao sporazum o koaliciji i s HDZ-om na nivou Federacije BiH i sa SNSD-om za državni nivo. U borbi za ostanak na vlasti nisu se libili ni od kupovine zastupnika manjih stranaka, ne bi li na taj način natjerali druge da s njima koaliraju - odgovara Ivana Marić.
Treba li vjerovati Dodiku i Čoviću?
No, ostaje problem Milorada Dodika i Dragana Čovića. Nisu se oni preko noći transformirali u bolje ljude i dobronamjerne političare bez mafijaških tendencija, piše Duhaček.
Možemo li od Čovića i Dodika očekivati da se drže postignutih dogovora, pitali su Ivanu Marić. Hoće li Dodik zaista iskreno raditi na približavanju BiH Europskoj uniji?
- Dodik je lažni nacionalist, kojem to služi samo za ostanak na vlasti, za razliku od nekih novih, mlađih političara koji zaista jesu nacionalisti. Zbog toga od Dodika možemo očekivati da će raditi pozitivne stvari za BiH, pod uslovom da to ne utječe na njegove i privatne biznise njegove djece - odgovara.
- Sigurno je da će se i Dodik i Čović bolje ponašati i biti spremniji više raditi, a manje blokirati, sada kad s druge strane nemaju Izetbegovića i Komšića koji su ih stalno provocirali. Nikšić i predsjednik Naroda i Pravde Konaković imaju drugačiji pristup, oni ne koriste podizanje nacionalnih tenzija za dobivanje političkih poena i njima se može vjerovati kada nešto obećaju, za razliku od Izetbegovića i Komšića - nastavlja.
Važno je da se spuste međunacionalne tenzije
- Pored toga, SDP i NiP su u Kantonu Sarajevo, gdje su bili na vlasti u zadnjem mandatu, pokazali da su mnogo bolji, efikasniji i transparentniji od SDA, tako da se imamo razloga nadati da će tako biti i na višim nivoima vlasti. Ostaje nam nadati se da će time motivirati HDZ i SNSD da se i oni počnu tako ponašati - kaže Marić.
Ova politička analitičarka smatra da je najvažnije za BiH u ovom trenutku smirivanje nacionalnih tenzija, koje su u zadnje vrijeme eskalirale.
- SDA, a posebno kadrovi DF-a i stranačka online vojska, počeli su širiti agresivnu retoriku i mržnju prema Hrvatima i Srbima, što se vrlo osjetilo i na terenu. Opasno bi bilo da se tako nastavilo. Samim činom uljudnog razgovora i mirnih pregovora Nikšića i Konakovića s Dodikom i Čovićem situacija se znatno smirila - zaključuje Ivana Marić.
Komšić je marginaliziran
U svakom slučaju, sve to su dobre vijesti za situaciju u BiH, koja se urušava još od 2006. godine, kada je srušen paket ustavnih promjena koje su tada dogovorili Dodik, Čović i tadašnji predsjednik SDA Sulejman Tihić.
Dodatno je odnose u BiH zatrovao Željko Komšić, koji je sve očitije bio biran glasovima Bošnjaka na poziciju člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Komšiću je to na prethodnim izborima uspjelo četvrti put zaredom, ali se politički sada nalazi na margini. Indikativno je što je on u svom inauguracijskom govoru o ulasku BiH u EU govorio kao o drugorazrednom pitanju. Ali, Komšića se više ne pita toliko koliko bi on želio, piše Duhaček.
Hoće li ponovo prevladati lični interesi nad boljitkom naroda?
Što se tiče kadrovske križaljke nove državne vlasti, još nisu službeno predstavljeni novi ministri u Vijeću ministara, no očekuje se da će na čelu biti HDZ-ovka Borjana Krišto. Sarajevski mediji pišu da će novi ministar vanjskih poslova pak biti Dino Konaković, s kojim je Index nedavno objavio intervju.
Konaković je tada izjavio sljedeće u vezi svojih mogućih prioriteta na mjestu inoministra BiH: "Prvo, smatram da trebamo imati bolju diplomatiju, koja je sada puna stranačkih uhljeba. Vjerujem i da dobri odnosi s našim susjedima trebaju biti prioritet, bez obzira na sve što smo prošli."
Bilo kako bilo, političari u BiH sada imaju priliku konačno cijelu zemlju, koja je u dubokoj krizi, pomaknuti naprijed. Već dugo nisu imali tako dobru šansu. Ipak, treba biti oprezan u optimizmu jer jedna od glavnih osobina političara u BiH je prokockati dobre šanse za državu i narod u ime ličnih interesa.
