Hrvatska bi najkasnije do 2023. trebala početi skladištiti svoju polovinu radioaktivnog i nuklearnog otpada iz Krškog, gotovo 30 kubnih metara godišnje, koji se dosad skladištio u privremenom odlagalištu u krugu same nuklearne elektrane u Krškom, navode u saopćenju.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je u maju ove godine na zajedničkoj sjednici s Vladom Republike Hrvatske dogovorilo da će nastaviti pregovore s Hrvatskom u vezi s rješavanjem ovog pitanja umjesto da odgovori na zahtjeve građana za obustavom planova za izgradnju skladišta.
Do danas, Vijeće ministara BiH, kao ni entitetska ministarstva nadležna za zaštitu okoliša, građanima nisu ponudila nikakvo obrazloženje o tome šta su preduzeli da ovu ekološku bombu demontiraju, tvrde iz Naše stranke.
Tim povodom očitovao se Predrag Kojović, kandidat Naše stranke za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine.
“Zahtijevamo od Vijeća ministara BiH, Ministarstva prostornog uređenja i ekologije RS i Federalnog ministarstva okoliša i turizma da, u skladu s obavezama preuzetim na osnovu Aarhuske konvencije o pristupu pravdi u okolišnim pitanjima bez odlaganja obavijeste građane koji žive na području doline Une o mjerama koje su preduzeli. Građani ovog prostora žive u nesigurnosti i s pravom strahuju da su žrtve dogovora između vlasti RS i Hrvatske kojim će Hrvatska tolerirati prekogranično zagađenje iz Bosanskog Broda i termoelektrana Ugljevik i Stanari u zamjenu za izgradnju skladišta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori. Vijeće ministara BiH treba djelovati u interesu građana Bosne i Hercegovine, a ne jeftinog pogađanja s Vladom Hrvatske koja šteti interesima građana obje zemlje", naveo je Kojović.
Kojović upitao vlast: Šta činite da bh. građani ne budu žrtve hrvatskog nuklearnog otpada?
Oko 230.000 Bosanaca i Hercegovaca živi u neizvjesnosti da li će i od kada početi svakodnevno bivati izloženi opasnostima zračenja nuklearnog otpada kojeg Hrvatska planira odlagati u Trgovskoj gori, u blizini granice s BiH uz rijeku Unu, saopćeno je iz Naše stranke.
Izvor:
