Mislila je na poznatijeg supredsjednika stranke Roberta Habecka. Brzo je izašla iz njegove sjene i postala prepoznatljiva.
U ponedjeljak (19. travnja) je vrh stranke prelomio da upravo Baerbock, a ne Habeck, bude kandidatkinja za kancelarku na parlamentarnim izborima u rujnu. Tu odluku u lipnju trebaju potvrditi stranački delegati, piše Deutsche Welle.
Kako stoje ankete, vrlo je moguće da će Annalena Baerbock biti iduća kancelarka. "Duboko sam uvjerena da ovoj zemlji treba novi početak", rekla je ona.
Zapadna biografija
Posljednjih godina se dokazala kao zastupnica stručna za pitanja klimatskih promjena, verzirana u vanjskoj politici i hrabra u nastupima protiv populizma i ksenofobije. Kada su Zeleni 2019. opet glasali za vodeći duo, Baerbock je dobila nevjerojatnih 97 posto glasova delegata. Robert Habeck, muškarac koji ide uz nju, dobio je 90 posto.
Njih dvoje su bili vrlo uspješan tandem na čelu Zelenih. Ankete toj stranci trenutno predviđaju i preko dvadeset posto glasova. Njihove teme, poput borbe protiv klimatskih promjena, zanimaju mlade glasače i postale su mainstream.
Pa ipak, kako Zeleni imaju realne šanse da predvode iduću vladajuću koaliciju, kandidat je mogao biti samo jedan. Bit će to "mali ujed za srce" onoga od njih dvoje tko ne bude kandidat, priznala je Baerbock u intervjuu za Spiegel koji je dala s Habeckom. "Kada imate ambiciju, naravno da hoćete pokazati: 'ja to mogu'", rekla je ona.
Annaleni Baerbock ambicija nikada nije manjkalo. Rođena je 1980. u Pattensenu kod Hannovera. Ozbiljno se bavila sportom, na njemačkom prvenstvu u skakanju na trampolinu bila je treća. Sa 16 godina je otišla u SAD gdje je provela godinu dana. Studirala je pravo u Hannoveru i u renomiranoj Londonskoj školi za ekonomiju i politologiju.
Njezina tipična zapadna biografija postavlja pitanje kako se može snaći među biračima na istoku zemlje gdje Zeleni tradicionalno loše stoje. Ali i tu ima dobre karte - s mužem i dvoje djece živi u Potsdamu nadomak Berlina, a to je pokrajina Brandenburg, nekada dio DDR-a.
Koalicija s kršćanskim demokratima?
U samoj stranci i među simpatizerima Zelenih postala je omiljenija od Habecka. On je pak kao potencijalni kancelar bio prihvatljiviji biračima koji nisu naklonjeni ekološkoj stranci.
No ni Baerbock nema straha od dodira s konzervativnim političarima. Otkako ovaj dvojac vodi Zelene, glasna su nagađanja da bi iduća vladajuća koalicija upravo mogla okupiti kršćanske demokrate i Zelene.
Baerbock bi ipak imala stroge uvjete. Traži da se korištenje ugljena u Njemačkoj okonča do 2038. godine. Hoće da se svuda ograniči brzina na autocestama na 130 kilometara na sat. Protivi se većim izdacima za vojsku, koje od Njemačke traže Sjedinjene Države, ali i domaći konzervativci.
Bilo bi, dakle, dovoljno razloga za žustre rasprave s kršćanskim demokratima. Ali u oči pada da Zeleni u izborni program prvi put nisu upisali da teže koaliciji sa socijaldemokratima. Zbog slabljenja te stranke takva koalicija vjerojatno ne bi ni bila moguća - osim ako se pridodaju ili Liberali ili Ljevica. U takvoj teoretskoj koaliciji tri stranke bi Zeleni vjerojatno bili najjači.
To bi značilo da bi dugogodišnju kancelarku Angelu Merkel naslijedila prva zelena kancelarka u povijesti zemlje - Annalena Baerbock.
