Profesor međunarodnih odnosa na Regents univerzitetu u Londonu Neven Anđelić za Patriju je pojasnio svoju inicijativu za bratimljenje Sarajeva i Kijeva. Uz to iznio je i svoja razmišljanja o eventualnoj destabilizaciji Balkana.
Zašto inicijativa za bratimljenje Kijeva i Sarajeva?
- Sarajevo je svojom zlom sudbinom 90-ih dobilo status simbola grada i društva koje je uprkos traumama sačuvalo univerzalne ljudske i civilizacijske vrijednosti. Ljudski i materijalno Sarajevo je pretrpjelo ogromna razaranja, a to se trenutno dešava u Kijevu i niko to ne bi trebao bolje razumjeti nego ljudi iz BiH. Ovdje nije riječ o politici, već simboličkom povezivanju ljudi koji su osjetili patnju i razaranja. Indirektno time bi se dodatno skrenula pažnja na ono što Kijev preživljava, ali i podsjetilo na strahote koje je EU ranije dozvolila u svome dvorištu.
Patria: Vaša inicijativa je izazvala žustre polemike na društvenim mrežama, zbog uloge Ukrajine tokom agresije na BiH mnogi nisu blagonakloni prema tome, jeste li to očekivali?
- Ne treba miješati politiku sa ljudskim sudbinama. Vidite, jučer je u Evropskom parlamentu konstatovano da se jedino Srbija i BiH nisu pridružile sankcijama Rusiji. Naravno, to ne zavisi od građana, u BiH to je realnost sukoba političkih elita koje ne mogu da se dogovore oko elementarnih stvari i zbog njih izgledamo kao zemlja koja ne može da se ispravno postavi po pitanju poštivanja ljudskih vrijednosti. Tako je i s ukrajinskim bataljonom koji je bio u BiH, treba razdvojiti obične ljude od politika jer su u Ukrajini postojali i ruski utjecaji. Postoji i taj argument gdje je svijet bio kada se vršila agresija na BiH. Svijet je pogriješio, trebao je puno ranije reagovati, ali to ne znači da svijet opet treba da griješi.
Šta Sarajevo i BiH mogu dobiti bratimljenjem glavnih gradova?
- Na društvenim mrežama sam pročitao odličan osvrt sa primjerom žene koju udari automobil. Da ne elaboriram sve se svodi hoćemo li joj pomoći, ili ćemo raspravljati da li se kretala kuda treba, da li je šofer bolji od mnogih drugih i hoće li ako preživi žena postati pedofilka. Jedno je sigurno - udaranje automobilima treba prestati. Ovo je povezivanje ljudi koji se razumiju, izdizanje iznad aktuelnih političkih okvira. S druge strane, imajući u vidu sliku koju je politika iz BiH poslala u EU jer ne može da uvede sankcije Sarajevo bi moglo vratiti BiH u krug „dobrih“. Osim toga Sarajevo bi nakon svega što je i samo preživjelo još jednom dokazalo da može i jeste moralni lider od kojeg i Evropa može puno da uči.
U BiH se stvara ambijent da bi agresija na Ukrajinu mogla otvriti oči međunarodnoj zajednici, jesu li realne nade da i BiH skraćenim putem krene ka EU?
- Ja bih volio da se to desi, ali ne treba gajiti prevelike nade. Kandidatski status za Ukrajinu je simbolički potez, ali to ne znači da EU zbog realne zabrinutosti neće tražiti ispunjavanje i drugih kriterija. BiH je u samom dnu zemalja po borbi protiv korupcije i vladavini prava, Ukrajina je iza nje. O prijemu u EU odlučuju njeni građani i trebaće ih ubijediti da nove članice neće unijeti i nove probleme u njeno funkcionisanje. Za BiH je u ovom trenutku važnije približavanje NATO-u, jer to garantuje mir i stabilnost, a tada je lakše raditi stvari koje se od nas očekuju.
Smiju li Rusi destabilizirati Balkan?
- To je više pitanje kapaciteta Rusije koji je po meni sporan da bi pravila nestabilnost na Balkanu. Tri su zone u kojima Rusija želi uticaj, Kavkaz, Istočna Evropa i Zapadni Balkan. Rusija je osim u Ukrajini odstupila od Putinove doktrine kako se naziva vanjska politika te zemlje a koja je zasnovana na konstruktivnoj destrukciji koja za cilj ima uvažavanje interesa i uticaja Rusije. To bi značilo da je Rusija spremna razgovarati o svemu osim o širenju NATO-a na Ukrajinu.
