O tome koliko se vjera upliće u demokratske procese u BiH najbolje govori posljednja izjava vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića koji je odlučio da se pored vjerskih tema bavi i političkim.
"U vrijeme 1945. zakon nam je oteo imovinu i uništio sve što je hrvatsko i inteligentno. Po zakonu smo bili protjerivani i po zakonu je i Hitler došao na vlast. No pitanje je kakav je taj zakon pod kojim se oduzimaju prava jednom narodu i želi se izbrisati da je tu živio, kao što se to želi Hrvatima u Bosni i Hercegovini", rekao je kardinal Puljić u propovijedi na misi u povodu 560. godišnjice prvog spomena općine Žepče.
Puljić je aludirao na neravnopravnosti Hrvata u BiH nakon što je na ovogodišnjim predsjedničkim izborima Željko Komšić izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Na ovaj način Puljić je pokušao kontrirati međunarodnoj zajednici koja je ranije saopćila da je Željko Komšić za člana Predsjedništva BiH izabran u skladu sa zakonom.
Ovo nije prvi put da se Puljić prilikom davanja izjava direktno umiješao u politiku i u izborni proces u BiH. On je u svojstvu vjerskog lidera pred same izbore izjavio i da je Izborni zakon BiH takav da se drugom narodu mogu izabrati predstavnici i da on mora biti izmijenjen.
"Očekujemo da će i međunarodni čelnici i domaći ljudi shvatiti da se ne može ovakvim putem stvarati zadovoljstvo suživota i saradnje. Očekujem da se to što prije riješi, a meni je prihvatiti zakone i živjeti po njima, osim ondje gdje su protiv morala, savjesti i Božjeg zakona. U tom duhu se moram postaviti. Međutim, očekujem odgovornost i međunarodne zajednice i domaćih političara", izjavio je Puljić pred same izbore.
Sporne izjave i miješanje u izborni proces
U intervjuu za jednu televiziju Puljić je sebi dao za pravo i da diskutuje o tome da li se Komšić uopće izjašnjava kao Hrvat. Odnosno, da li se priznaje kao pripadnik hrvatskog naroda.
"Ne znam koliko se on (Komšić) priznaje Hrvatom. Koliko znam, u njegovim dokumentima nije riječ Hrvat, nego nešto drugo, tako da ja ne mogu to smatrati zakonitim", rekao je kardinal Puljić.
Kardinal je prilikom sastanka s odlazećim članom Predsjedništva BiH Draganom Čovićem konstatovao kako je Izborni zakon BiH potrebno mijenjati da bi se zakonski onemogućile manipulacije u procesu izbora političkih predstavnika Hrvata, a potom i u procesu formiranja vlasti na svim nivoima.
Ovim povodom komentar smo tražili od političke analitičarke Ivane Marić koja smatra da Željko Komšić ima pravo da se kao Hrvat kandiduje za člana Predsjedništva BiH. Kako kaže, pravo pitanje je samo da li je on to zaslužio.
Ona ističe da svi birači iz Federacije BiH imaju pravo da glasaju za bilo kojeg kandidata za Predsjedništvo BiH. Međutim, postavlja se pitanje da li je zaista dozvoljeno i moralno sve ono što nije zabranjeno.
"Komšićeva ponovna kandidatura je izazvala brojne diskusije i kontroverze. I dok su se njegovim ranijim kandidaturama protivili većinom Hrvati, predvođeni HDZ-om BiH, broj protivnika na ovim izborima se znatno povećao i proširio i na pripadnike drugih naroda i Ostalih. I dok su ranije njegovi protivnici bili samo oni koji su glasali za Čovića, sada su njegovi protivnici postali i oni kojima Čović nije opcija i koji glasaju za druge kandidate", rekla je Marić.
Uporedba Komšića s Hitlerom nije primjerena
Kako kaže, njegova kandidatura je toliko iritantna da je prije izbora čak i reis Kavazović, poznat po tome da se ne miješa direktno u politiku, izjavio da pripadnici jednog naroda ne bi trebali drugima birati predstavnike u vlasti.
"Kardinal Puljić je otišao korak dalje izjavivši da je i Hitler na vlast došao po zakonu, aludirajući na Komšićev izbor po zakonu. Iako Puljić nije direktno uporedio Komšića s Hitlerom, ova usporedba nije primjerena, posebno ne jednom vjerskom poglavaru tako da je naišla na oštre kritike javnosti", kazala je Marić.
Ona dodaje da je Komšićev prvi izbor u Predsjedništvo BiH 2006. godine imao izvjesnu političku poruku i bio je znak nade onima koji su željeli jačanje građanske Bosne i Hercegovine.
"Za razliku od toga, njegova kampanja za ove izbore je bila zasnovana isključivo na plašenju građana ulaskom dvojca Čović-Dodik u Predsjedništvo BiH i naznakama da će oni uništiti BiH. Oni koji poznaju politički sistem BiH znaju da je to nemoguće. Ulazak Komšića u Predsjedništvo BiH je, i prije zvaničnog ulaska, nanio veliku štetu Bosni i Hercegovini. I dok su se do sada sukobi držali na nivou visoke politike, ovaj put to je unijelo novi razdor među 'obične' Hrvate i Bošnjake, a to nam nikako nije trebalo niti se smjelo dozvoliti samo zato da bi se nekome nešto dokazalo i da bi jedna osoba još četiri godine uživala u blagodatima koje donosi ta funkcija", rekla je Marić.
Zaključila je riječima da je strah Bošnjaka od Čovića Komšiću osigurao ulazak u Predsjedništvo BiH, dok je Komšićeva kandidatura, s druge strane, Čoviću i HDZ-u BiH osigurala najbolji izborni rezultat do sada.
"Komšić je svojom kandidaturom ojačao Čovića, a njegovoj stranci osigurao najbolji izborni rezultat do sada, pomogao im je da homogeniziraju hrvatsko biračko tijelo i da razoružaju konkurenciju. Žalosno je da neko nakon 25 godina na značajnim političkim funkcijama izbore mora dobijati zastrašivanjem građana umjesto rezultatima svog rada. Ipak nije moralno sve ono što je dozvoljeno", rekla je Marić.
