Elektroprivrede u Bosni i Hercegovini imaju uslove pod kojima je ovo ostvarivo. Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju je ove uslove ocijenio vrlo nepovoljnim. Da je drugačije, smatra da bi građani shvatili da je prihvatljivije proizvoditi struju iz obnovljivih izvora energija nego iz fosilnih goriva, koja zahvaljujući fosilnom lobiju i dalje dominiraju domaćim energetskim sektorom.
Da su uslovi nepovoljni, pokazuje i to da se u Bosni i Hercegovini još uvijek ne subvencionira ugradnja fotonaponskih solarnih panela u domaćinstvima. Važno je znati da ovo nije slučaj u našem susjedstvu. U Hrvatskoj se već nekoliko godina ugradnja subvencionira sa od 40 do 80 posto od ukupnog iznosa ugradnje ili do 75.000 kuna (19.500 KM). U Srbiji je ove godine ugradnja solarnih panela u domaćinstvima subvencionirana sa 50 posto od ukupnog troška ugradnje.
Žiško je kao razlog zašto je Bosna i Hercegovina po ovom pitanju izuzetak u regiji zaključio da postojeći proizvođači električne energije nastoje što duže zadržati monopol kojim ostvaruju enorman finansijski i politički profit.
"Opravdana investicija"
Konceptom "prosumera" (proizvođač/potrošač) električne energije, projektovanje snage fotonaponskih sistema na kućama je bazirano na potrošnji struje tog domaćinstva te sukladno tome i troškovi ugradnje ovise o tome koliko domaćinstvo troši električne energije. Činjenica je da su se u posljednjih nekoliko godina znatno smanjili troškovi kupovine opreme za ugradnju fotonaponskih sistema, tako da je to danas vrlo isplativa investicija.
"Jedna ovakva investicija, uz subvenciju države za instalaciju, a ne energiju, kako je to trenutno kod nas, isplati se za četiri-pet godina. Sljedećih 25-30 godina, koliki je životni vijek fotonaponskih panela, imate maltene besplatnu energiju", obrazložio je Žiško u razgovoru za Klix.ba.
"Sistem kojim je stvoren animozitet prema obnovljivim izvorima energije"
Ukazao je i na nedostatke postojećeg načina subvencioniranja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Prema njegovim riječima, zakonom iz 2013. godine omogućeno je "probranim" kompanijama u Federaciji Bosne i Hercegovine da potpišu ugovore kao privilegirani proizvođači energije iz obnovljivih izvora te im je na taj način osigurana isplata enormno visokih garantiranih poticaja za proizvedenu energiju. Sredstva za ove poticaje prikupljaju se preko računa za struju, koje plaćaju krajnji kupci, odnosno građani i privrednici.
"Ovim sistemom poticaja među građanima se stvorio animozitet prema obnovljivim izvorima energije, jer preko računa plaćaju i nešto što se zove nadoknada za obnovljive izvore. Na taj način se građanima predstavlja netačna informacija da je energija iz obnovljivih izvora izuzetno skupa. Osim toga, ovakvim sistemom poticaja je spriječena masovnija instalacija sistema za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, pošto su kvote za privilegovane proizvođače energije brzo popunjene. Kvote su, naravno, većinom popunjene dodjelom ugovora političkim prijateljima koji su na taj način u posljednjih sedam-osam godina uzeli milione KM iz džepova građana Federacije. Nažalost, uprkos činjenici da je pripremljen novi zakon kojim bi se, između ostalog, građani podstakli da postavljaju fotonaponske panele na svojim domovima, naši političari pokušavaju što duže zadržati stari sistem poticaja. Novi zakon je pripremljen uz podršku Njemačke vladine organizacije za tehničku pomoć i saradnju (GIZ) i Energetske zajednice (EEZ)", rekao je Žiško.
Podsjećamo da je direktor EEZ-a Janez Kopač u martu ove godine poručio federalnim vlastima da je ovom entitetu potreban novi zakon o obnovljivim izvorima energije.
"Uzimajmo od siromašnih i dajimo bogatima"
Pri stavu je da građanima treba ukazati na to koje su prednosti proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije.
"Znalo se da ovakav sistem poticaja nije održiv, što je pokazalo iskustvo drugih država koje su ga davno napustile. Građani bi znatno više koristili obnovljive izvore energije kada bi im bilo objašnjeno koje su prednosti njihovog korištenja i kada bi im to bilo omogućeno na odgovarajući način. Energija nikada nije bila jeftina i nikada neće biti jeftina, ali se mora uspostaviti održivi sistem kojim će se postići da njena cijena bude prihvatljiva za domaćinstva. To znači da vlast mora osigurati socijalne programe za ugrožene kategorije stanovništva, koje nisu u mogućnosti plaćati tržišnu cijenu električne energije. Cilj novog sistema poticaja, koji treba usvojiti, nije da se na obnovljivim izvorima energije može enormno zaraditi, nego je cilj imati održiv izvor energije čijom se proizvodnjom što manje šteti okolišu", obrazložio je.
Govoreći o energetskom sektoru u Bosni i Hercegovini referirao se na profesora Fakulteta za elektrotehniku u Tuzli i predsjednika Upravnog odbora ReSETa - Centra za održivu energetsku tranziciju Mirzu Kušljugića. Kušljugić je ocijenio da ovaj sistem funkcioniše kao Superhik iz stripa "Alan Ford": "Uzimaju od siromašnih i daju bogatim".
"Uslovi koji demotivišu"
Žiško je napomenuo kolika je stvarna cijena struje u Bosni i Hercegovini.
"Neophodno je pojednostaviti procedure za ugradnju fotonaponskih solarnih sistema u domaćinstvima, pošto se postojećim procedurama građani demotivišu. Pored toga, naši političari trebaju prestati pričati bajke o jeftinoj energiji iz uglja. Stvarnu cijenu te energije građani plaćaju ne samo preko računa za struju, nego je plaćaju i preko poreza kojim se puni budžet iz kog se pokrivaju gubici u eksploataciji uglja, a koji su uzrokovani nerealno niskim cijenama uglja i struje te plaćajući račune za liječenje zdravstvenih problema koji su posljedica zagađenja iz tog sektora", upozorio je i obrazložio da nerealno niska cijena električne energije nije socijalna mjera, kako je predstavljaju političari, nego je to populizam od kojeg je vlastima teško odustati nakon 25 godina.
Energija iz uglja se, kako je istakao, 25 godina predstavljala kao jeftina i nezamjenjiva.
"Danas je političarima teško priznati da baš i nisu govorili istinu i prekonoći promijeniti priču o uglju", dodaje.
"Rješenje se predstavlja kao problem"
Smatra da nadležni u Bosni i Hercegovini energetsku tranziciju predstavljaju kao problem, a ona je zapravo rješenje i razvojna šansa. Kako je kazao, umjesto da energiju i znanje usmjere na iznalaženje održivih rješenja, nadležni uporno izmišljaju razloge zašto mi to ne možemo.
Evropska unija je za implementaciju "Zelene agende" za Zapadni Balkan osigurala devet milijardi eura, ali pod jasno definisanim uslovima. Ova sredstva su razvojna šansa za zemlje potpisnice Sofijske deklaracije, a kojim se trebaju pokrenuti ekonomske aktivnosti koje nisu vezane za sektor uglja i otvoriti nova zelena radna mjesta. Između ostalog, ovo otvara i mogućnost da se osiguraju poticaji domaćinstvima za ugradnju fotonaponskih solarnih panela.
Bosna i Hercegovina je trebala početi tranziciju energetskog sektora prije nekoliko godina. Da se to uradilo, sada bismo imali manje problema u ovom sektoru. Ukoliko vlast nastavi uvjeravati građane da je budućnost u uglju, a ne u obnovljivim izvorima energije dostupnim što većem broju ljudi, istakao je Žiško, problemi će iz dana u dan biti sve veći.
"Argument da se postojećim energetskim konceptom, koji je zasnovan na korištenju uglja, pokušava održati energetski suverenitet, jednostavno nije utemeljen na realnim parametrima. Priča o energetskom suverenitetu je ustvari prodavanje njihovog suvereniteta nad našim životima", rekao je i pitao nadležne zar se ne postiže energetski suverenitet tako što će se omogućiti svakom domaćinstvu da ima svoj vlastiti izvor energije.
Šta kada nema dovoljno sunčeve svjetlosti
U nastavku razgovora za Klix.ba Žiško je govorio o tome da li može biti ugroženo snabdijevanje strujom domaćinstava, koji imaju instalirane fotonaponske solarne panele, kada nema dovoljno sunčeve svjetlosti.
"Kada nešto uključite u utičnicu, nemate pojma odakle dolazi ta energija. Energija dolazi iz mreže, a to znači da je kupujete neovisno od toga da li se proizvodi solarnim panelima, vjetroelektranama, u hidrocentralama ili dolazi iz nekog drugog izvora. Evropske zemlje, koje se nalaze sjevernije od Bosne i Hercegovine, i pored činjenice da imaju manje sunčanih dana imaju znatno veći broj instaliranih solarnih elektrana. Tako da se postavlja pitanje kako to da se njima isplati, a naši političari nas godinama uvjeravaju da se to kod nas ne isplati", obrazložio je.
Izdvojio je uslove koji se moraju zadovoljiti, a kako bi snabdijevanje strujom u budućnosti bilo stabilno.
"Energija se mora prodavati i kupovati na tržištu. Potrebno je ukinuti monopol, odnosno uspostaviti tržište električne energije u Bosni i Hercegovini, unaprijediti povezanost našeg elektroenergetskog sistema s regijom i Evropom. Pod hitno treba provesti demokratizaciju, decentralizaciju i digitalizaciju upravljanja elektroenergetskim sistemom. Ovo su ključni preduslovi za buduću stabilnost snabdijevanja električnom energijom", zaključio je Žiško.
Uslovi elektroprivrede za postavljanje solarnih panela
Sve tri elektroprivrede u Bosni i Hercegovini pitali smo da li oni koji žele ugraditi solarne panele u domaćinstvima moraju njima plaćati neku vrstu naknade, pod kojim uslovima mogu ugraditi solarne panele i koji su njihovi planovi za proizvodnju struje iz solarne energije.
Do objavljivanja ovog teksta odgovore smo dobili samo iz Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EP BiH).
Na pitanje o naknadi, u EP BiH napomenuli su da ona ovisi o obračunu.
"Svi snabdjevači električnom energijom u Federaciji su obavezni, u skladu sa Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i Pravilnikom FERK-a o obaveznom udjelu i preuzimanju električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije, da preuzmu dio električne energije proizvedene korištenjem obnovljivih izvora energije. U skladu s navedenim propisima, operator za obnovljive izvore energije i efikasne kogeneracije otkupljuje od proizvođača električnu energiju proizvedenu iz solarnih elektrana, a onda vrši obračun i naplatu pripadajuće količine električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije za svakog pojedinačnog snabdjevača električne energije", obrazložili su.
Vlasnik stambenog objekta, koji želi da svu struju proizvedenu iz solarnih panela ugrađenih na njegovoj nekretnini plasira u distributivnu mrežu i od operatora je naplati po podsticajnim cijenama, može na svoj stambeni objekat postaviti solarne panele i steći status mikroproizvođača pod sljedećim uslovima:
-
Da na građevini već postoji priključak električne energije i da vlasnik postojeće građevine ima status krajnjeg kupca;
-
Snaga solarnih panela ne može biti veća od odobrene priključne snage krajnjem kupcu na istoj građevini;
-
Vlasnik stambenog objekta treba Elektroprivredi Bosne i Hercegovine podnijeti zahtjev za izdavanje elektroenergetske saglasnosti za priključenje proizvodnog objekta električne energije, odnosno mikropostrojenja;
-
Vlasnik stambenog objekta treba da plati naknadu za obradu zahtjeva za izdavanje elektroenergetske saglasnosti za mikropostrojenje, koja je definisana odlukom o utvrđivanju cjenovnika usluga EP BiH;
-
Pored naknade za obradu zahtjeva, vlasnik stambenog objekta za priključenje mikropostrojenja treba da plati stvarne troškove opremanja obračunskog mjernog mjesta, koje će registrovati svu proizvedenu električnu energiju plasiranu u distributivnu mrežu.
Vlasnik stambenog objekta, koji želi da se njegovo domaćinstvo napaja električnom energijom dobijenom iz solarnih panela ugrađenih na njegovoj nekretnini, može na svoj stambeni objekat postaviti solarne panele i steći status proizvođača za vlastite potrebe pod sljedećim uslovima:
-
Potrebno je da podnese zahtjev za izmjenu elektroenergetske saglasnosti, koja je izdata za priključenje građevine na kojoj će biti izgrađen proizvodni objekat električne energije. Nova elektroenergetska saglasnost izdaje se kao saglasnost za krajnjeg kupca, u kojoj će biti navedeni svi tehnički uslovi priključenja postojećeg objekta krajnjeg kupca kao i tehnički uslovi priključenja proizvodnog objekta električne energije za vlastite potrebe;
-
Naknada koju vlasnik stambenog objekta treba da plati u ovom slučaju jeste naknada za obradu zahtjeva za izmjenu elektroenergetske saglasnosti, koja je definisana odlukom o utvrđivanju cjenovnika usluga u EP BiH.
Iz ovog preduzeća poručili su da im je strateški cilj povećanje proizvodnih kapaciteta na osnovu obnovljivih izvora energije.
Podsjetili su da rade na četiri projekta solarnih elektrana.
"Od toga su tri na rudničkim kopovima i odlagalištima pepela i šljake - jedna na lokalitetu rudnika Gračanica i dvije na lokalitetu rudnika Kreka te četvrta na na platou Podveležja, Grad Mostar. Ukupna planirana instalirana snaga ovih solarnih elektrana je skoro 180 megavata", ukazali su.
U EP BiH planiraju do 2030. izgraditi osam solarnih elektrana snage 243 megavata s procijenjenom godišnjom proizvodnjom 336 megavata.
Ilustracija: Shutterstock
