Iako je pušenje cigareta i dalje široko rasprostranjeno, Švedska je dokazala da se uz pravu strategiju stopa pušenja može značajno smanjiti. Uspjeh ove zemlje predstavlja inspirativan primjer koji može poslužiti drugima kao putokaz za postizanje sličnih rezultata.
Sredinom novembra ove godine, Švedska je ostvarila historijski podvig - postala je prva nepušačka (Smoke Free) zemlja na svijetu, prema međunarodnim standardima.
Podaci švedske agencije za javno zdravlje ukazuju da samo 4,5 posto odraslih osoba rođenih u Švedskoj puši - a to je čak i ispod globalno priznatog standarda od 5 posto, koji je potreban da bi se neka zemlja smatrala bezdimnom.
Ovu izuzetnu prekretnicu, Šveđani su postigli 16 godina prije cilja koji je odredila Evropska unija. Zahvaljujući svom pristupu, u razdoblju od 2008. do 2024. godine smanjili su stopu pušenja za 65 posto. Danas, stopa pušenja samo u ovoj zemlji je već pet puta manja od trenutne prosječne stope pušenja u Evropi (24 posto).
Kako su to učinili? Pa, prvi put neko je usmjerio pažnju na srž problema - nije to bilo u potpunosti eliminisati nikotin, već smanjiti štetu koju on nanosi.
Švedski model: Smanjenje štete, a ne nerealni zahtjevi
Dok se mnoge zemlje nalaze u začaranom krugu zabrana, Švedska je odlučila prilagoditi svoj pristup u borbi protiv pušenja. Prepoznali su da nikotin, kao supstanca, nije glavni krivac za bolesti povezane s pušenjem - nego je to dim koji nastaje sagorijevanjem duhana.
Usvojivši preporuke konvencije Svjetske zdravstvene organizacije za kontrolu duhana (WHO FCTC), poduzeli su neke bitne korake. Uključili su smanjenje ponude i potražnje duhana, zabranu pušenja na određenim mjestima, ali i još jedan važan segment - prihvatanje alternativnih proizvoda bez dima kao manje štetne alternative.
Riječ je o grijanim duhanskim proizvodima i e-cigaretama, koji su danas već poznati i u BiH. Tu se također ubrajaju i nikotinske vrećice, koje ne sadrže duhan već isključivo nikotin. Zajedničko ovim proizvodima je izostanak sagorijevanja pri korištenju, jer je upravo taj proces uzročnik najvećeg dijela bolesti povezanih s pušenjem.
Prihvatajući manje štetne alternative, zdravstveni sistem Švedske počeo je trošiti manje novca na liječenje posljedica pušenja, a sam kvalitet života građana dostigao je vrh evropskih ljestvica.
EU bi mogla "upratiti" korak sa Švedskom do 2100. godine?
Osim što je prosječna stopa pušenja unutar EU kontinuirano visoka, predviđanja koja se tiču budućnosti također nisu optimistična. Naime, analiza koje je sprovela stručna mreža We are Innovation, a prema podacima Eurobarometra, ukazuje da EU neće postići cilj o smanjenom broju pušača prije 2100. godine.
Također, pojedine statistike pokazuju da bi ljudi rođeni u drugim dijelovima Evrope u prosjeku imali tri puta veću vjerovatnoću da će pušiti - da se nisu preselili u Švedsku.
Dr. Delon Human, jedan od autora izvještaja o švedskom uspjehu, istaknuo je da stroga, prohibicionistička politika različitih evropskih država ograničava pušačima pristup sigurnijim nikotinskim alternativama. Stoga, poziva zemlje da preispitaju svoje strategije borbe protiv pušenja i potaknu prelazak pušača na bezdimne proizvode.
"Švedska je utrla jasan put ka društvu bez dima, istovremeno čuvajući javno zdravlje. Oni bi trebali poslužiti kao svjetionik nade za ostatak svijeta i kao inspirativan dokaz da pragmatičan, prosvijetljen pristup može donijeti senzacionalne koristi za javno zdravlje i spasiti živote", istakao je Human.
I drugi stručnjaci koji su analizirali švedski model naglasili su da ovakav pristup Švedske znači više slobode, ali ne i glorifikaciju nikotinskih proizvoda. Jasno je - nikotin nije bez rizika, ali je dokazano manje opasan kada nema sagorijevanja.
Može li BiH naučiti nešto iz Švedske? Apsolutno
U Bosni i Hercegovini, gdje puši više od 40 posto odraslih, problem pušenja nije samo zdravstveni, nego ekonomski, društveni i kulturni izazov.
I dok smo prve korake poduzeli, te ćemo se u narednom periodu okrenuti "budućnosti bez dima" kroz Pravilnik o zabrani pušenja u zatvorenim prostorima, pitanje je da li će se broj pušača uopće smanjiti.
S druge strane, prema naučno utemeljenim dokazima Cochrane, broj pušača u našoj zemlji, koji potencijalno mogu prestati pušiti uz e-cigarete, ako se aktivno podstiču na prelazak s cigareta na e-cigarete, iznosi 80.400.
To je trostruko više od procijenjenog broja pušača koji samostalno ili uz dostupne terapije prestaje pušiti svake godine u Bosni i Hercegovini. Takvo veliko povećanje prestanka pušenja u samo nekoliko godina značajno bi unaprijedilo javno zdravstvenu statistiku naše države.
Grijani duhanski proizvodi već postoje na tržištu, međutim - prema mišljenju stručnjaka, o njima se malo govori, a prvi korak ka smanjenju broja pušača je upravo edukacija.
"Činjenica je da smo mi društvo koje puno puši, a istovremeno se ne edukuje o novim proizvodima, poput e-cigareta ili nikotinskih vrećica, za koje je dokazano da su manje štetne od tradicionalnih cigareta. Na taj način se demotivišu da pređu u aktivno djelovanje i prestanu pušiti oni kojima su ti proizvodi namijenjeni i kojima mogu pomoći, a to su odrasli pušači. Dakle, trebamo racionalno i govoriti o tim proizvodima i regulisati ih, i to na način da ih ne izjednačavamo s cigaretama nego da prihvatimo njihovu manju štetnost za pušače te potaknemo pušače da cigarete zamijene tim proizvodima, a mlade da držimo što dalje od svih duhanskih i nikotinskih proizvoda", naveo je kao rješenje poznati banjalučki pedijatar i pulmolog Branislav Lolić.
Od ostalih koraka navode da je potrebna pametna regulacija navedenih proizvoda - njihova veća dostupnost naspram cigareta, ali i kontrolisanje prometa, kako bi se spriječila njihova zloupotreba, naročito među maloljetnicima. Također se ističe i značaj podrške zdravstvenih radnika ka tranziciji na bolje opcije.
Prihvatanjem modela smanjenja štete, uz adekvatnu regulaciju i informisanje javnosti, moguće je postići značajne pomake u borbi protiv pušenja, ali i bolesti povezanih s ovom lošom navikom.
Švedska je pokazala da princip "manje štete" znači više spašenih života, a on može poslužiti kao primjer i ostalim zemljama, gdje je pušenje više od navike - već i svojevrsni kulturni obrazac.
