Rusija se od početka rata u Ukrajini suočava s ozbiljnim ekonomskim sankcijama mnogih zemalja. U ožujku su Međunarodni monetarni fond i neke agencije za kreditni rejting procijenile da će Rusija biti toliko pogođena da joj prijeti duboka recesija, pa čak i bankrot, odnosno nemogućnost otplate dugova. U Rusiji recesije još nema, a njena solventnost je složenije pitanje.
Rusija ima dovoljno novca
Rusija nema problema s likvidnošću i sposobna je podmiriti svoje obveze prema stranim vjerovnicima. Europska unija još nije ograničila uvoz prirodnog plina i nafte, koji su važni ruski izvozni artikli i čije su cijene naglo porasle od početka rata. Prema medijima, u stranim valutama ima i mnogo novca, iako su neke zemlje zamrznule zlato i novac koji Rusija ima u inozemstvu, a neke zemlje odbijaju platiti u ruskim rubljama.
Unatoč tome, Rusija ne može otplaćivati sav dug. Američko ministarstvo financija joj to od 25. svibnja ne dozvoljava. Do tada je na snazi bila takozvana opća licenca američkog ministarstva financija, kojom je otplata duga izuzeta od sankcija Rusiji.
Od tada Rusija nije u stanju plaćati svoje obveze prema američkim i međunarodnim vjerovnicima, izvještavali su mediji. Tako do roka, koji je prošao 27. svibnja, nije isplatila planiranih 100 milijuna eura kamata na obveznice. Međutim, ima mogućnost da te kamate plati još 30 dana nakon isteka roka, tako da joj ostaje još nekoliko dana. Krajem lipnja istječe joj rok za plaćanje još 400 milijuna eura kamata na obveznice.
„Imamo novac i želimo platiti obaveze,“ izjavio je krajem svibnja ruski ministar financija Anton Siluanov. On je dodao da je problem umjetno izazvala „neprijateljska država“ i da šteti uglavnom stranim investitorima u ruski dug.
Koliko će bitna biti takva nesolventnost?
Ruski problem je inače neobičan, jer očito ima drugačije probleme od drugih nesolventnih zemalja. Nelikvidnost obično znači da država nema novca da plati svoje obveze prema ostatku svijeta i prema svojim stanovnicima. Zato takva zemlja mora doći do novca, ali je njeno zaduživanje otežano zbog crne točke koju donosi status nelikvidnosti.
Međutim, Rusija ima novca i ne traži način da dođe do novca, barem ne od vjerovnika iz zemalja koje ograničavaju poslovanje s njom, upozorava profesor Jože P. Damijan sa Ekonomskog fakulteta u Ljubljani. Stoga nije jasno koliko teške posljedice bi pretrpjela Rusija ako joj ne bude dozvoljeno da plati svoj dug.
U stvari, Rusija je već zakasnila jednu svoju obavezu, a to je 1. lipnja službeno odlučio odbor međunarodnog udruženja ISDA, koji posluje na tržištu financijskih instrumenata. Početkom svibnja Rusija je naime platila približno 1,9 milijuna eura premalo za plaćanje kamata na svoje obaveze.
U spomenutom odboru je 14 financijskih institucija, kao što su Bank of America, Deutsche bank i fondovi PIMCO te Eliot management. Protiv odluke da Rusija nije ispunila svoje obaveze, glasala je samo američka banka Citibank.
Foto:Arhiv
