Prema pravilima Evropske komisije, iznajmljivanje aviona dozvoljeno je isključivo onda kada nije moguće pronaći odgovarajući komercijalni let. Britanski list, pozivajući se na službene podatke EU, navodi kako je Juncker koristio privatni avion za 21 od 43 službena putovanja u periodu između januara i novembra 2018. godine.
Juncker je, prema pisanju Maila, napravio račun od više stotina hiljada eura. Najskuplje putovanje privatnim avionom po osobi bila je Junckerova jednodnevna posjeta Madridu, koja je iznosila 7.483 eura. Drugo najskuplje putovanje, koje je iznosilo više do 7.000 eura, bila je četverodnevna posjeta Zapadnom Balkanu u periodu od 25. februara do 1. marta tokom koje je Juncker posjetio i BiH.
Nakon ovog otkrića, upućen je poziv istražnim organima EU da započnu istragu protiv Junckera zbog korištenja privatnih aviona, koji su plaćeni novcima poreskih obveznika EU.
Ovo nije prvi put da se prvi čovjek Evropske komisije nađe u centru skandala. U novembru 2014. godine, samo desetak dana nakon što je preuzeo funkciju predsjednika EK, Juncker se našao na udaru evropskih medija i zastupnika u Evropskom parlamentu. Evropski mediji tada su objavili tajne dokumente koji pokazuju da je Juncker tokom 19 godina, koliko je bio premijer Luksemburga, razvio čitavu industriju koja je pomagala firmama da utaje porez.
Grupa međunarodnih istraživačkih novinara objavila je tada stotine dokumenata koji dokazuju kako je skoro 350 velikih svjetskih kompanija kao što su Ikea, Pepsi, Procter & Gamble, Heinz, JP Morgan, FedEx, Amazon, Deutsche Bank i druge sklapale aranžmane s luksemburškim vlastima za vrijeme premijerkskog mandata Junckera. Dokumenti dokazuju kako su pomenute firme osnovale podružnice u toj zemlji, da bi nakon toga internim posuđivanjem unutar kompanija uspijevale izbjeći plaćanje poreza u sjedištima kompanija.
Najviše povika na račun čelnika EU dolazilo je u vrijeme pregovora s zvaničnika EU i grčkih vlasti predvođenih premijerom Alexisom Tsiprasom i tadašnjim ministrom finansija Janisom Varufakisom. Varufakis je otvoreno tvrdio kako vodeće evropske banke, prije svega one iz Njemačke i Francuske, pod izgovorom finansijske pomoći posrnuloj grčkoj ekonomiji zapravo ostvaruju profit za sebe, dok će dugove Grčke godinama koje su pred nama plaćati najsiromašniji građani Grčke. Varufakis je, zbog nemogućnosti pravednog dogovora za Grčku, podnio ostavku i danas tvrdi kako je administrativni centar EU u Briselu ništa drugo osim grupa koruptivnih birokrata.
Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Zijad Bećirović iznio je nedavno u gostovanju na N1 televiziji dosta kritika na račun EU i njenih predstavnika u BiH zbog uslovljavanja BiH na njenom evropskom putu. Bećirović je također podsjetio na korupciju među funkcionerima EU, te podjsetio kako su neke zemlje postale članice EU po skraćenoj proceduri, dok se od drugih traži ispunjavanje svih uslova.
„EU dosadašnjim uslovljavanjem BiH nije puno doprinijela stabilizaciji prilika u BiH, ni evropskom putu BiH, jer stalno izmišlja i postavlja neke nove uslove pod kojim BiH treba postati članica EU. Nije dobro mijenjati pravila igre kada ta igra već traje, kao što se nije moglo mijenjati ni Izborni zakon BiH kada su izbori već bili raspisani“, kazao je Bećirović za N1.
On je istakao kako su neke zemlje primljene u EU iako su prilikom prijema bile u lošijoj situaciji nego je to sada BiH.
„Podsjećam, uz svo dužno poštovanje Bugarske i Rumunije, znamo kako su ove zemlje postale članice EU. To je išlo prioritetno, saveznici preko Atlantika su insistirali preko Evropske pučke stranke (EPP) da izglasaju Bugarskoj i Rumuniji članstvo u EU, i po mnogim aspektima, bez obzira u kakvoj je poziciji, BiH je u boljoj kondiciji nego su to bile i Bugarska i Rumunija“, istakao je Bećirović.
Bećirović je posebno istakao ulogu Šefa Delegacije EU u BiH Larsa-Gunnara Wigemarka, kojeg su i neki domaći političari ranije optužili da u Brisel šalje frizirane izvještaje onašoj zemlji.
„Velika nepravda se prema BiH radi od strane EU, vidimo i šta tu rade ambasadori EU u BiH, uključujući i ambasadora Wigemarka. Oni su slizani s političkim i kriminalnim elitama u BiH, oni šalju neke posebne izvještaje o BiH u EU. Moramo znati šta se dešavalo u pozadini kada je usvojen Zakon o akcizama, kako je to slavio Wigemark s Miloradom Dodikom. To su jake veze političkih lidera u BiH s predstavnicima EU i mnogi kriminal u BiH nije posljedica samo domaćih kriminalnih struktura, nego je to uvezeni kriminal koji traži najtjesnije oblike saradnje i taj kriminal je pronašao partnere čak i u nekim visokim zvaničnicima EU, i u BiH, ali naravno i u institucijama EU u samom Briselu. To je vrlo zabrinjavajuće za BiH, za region“, smatra Bećirović.
Direktor IFIMES-a je upozorio na rad Delegacije EU u Sarajevu.
„Za nekoliko mjeseci počinje predizborna kampanja za izbore za Evropski parlament i očekujem da OLAF (Ured za borbu protiv prevara) u EU ispita djelovanje EU u regiji Zapadnog Balkana, šefove Delegacije EU, jer je opšte poznato da Delegacija EU u Sarajevu ima neke crne spiskove nepoželjnih pojedinaca i organizacija, kako se dodjeljuju sredstva, radi se o ogromnim sredstvima što upućuje da se radi o kriminalnim aktivnostima, tu se radi o EU, ne o BiH, tako da moramo biti strogi, ne samo prema domaćim strukturama, već i prema institucijama EU, jer taj kriminal nije nikakva novost, jer se radi o jednoj kriminaliziranoj birokratskoj strukturi, i što je najvažnije ogroman novac se tamo vrti, tako da je to jednostavno raj za takve nezakonite aktivnosti“, zaključio je Zijad Bećirović.
Sve ove afere Jean-Claude Junckera, Varufakisove optužbe na račun evropskih zvaničnika, zatim izjave Zijada Bećirovića, samo pokazuju kako i briselski čelnici nisu imuni na korupciju.
Popuštanje evropskih čelnika pred zahtjevima i ultimatumima Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji sve rade da zaustave evropski put BiH, pokazuje kako su Varufakis i Bećirović u većini stvari koje govore potpuno upravu.
