U 2022. godini, počevši od proljeća, plaćat ćemo puno više za voće i povrće, a razlog je skok cijena sredstava za proizvodnju na globalnom nivou.
Ono što bude jeftinije, gotovo u pravilu bit će proizvodi treće klase.
- Na proljeće ćemo imati skuplje proizvode na tržnicama jer su oni zasnovani na puno većim cijenama u jesenjoj proizvodnji. Znači, čeka nas značajan rast cijena voća i povrća – kaže Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla.
Rast cijena đubriva, sjemena, ali i proizvoda za zaštitu, pojašnjava, nameće da ćemo imati tri puta veće cijene u odnosu na proljeće 2021. godine jer su toliko porasli troškovi proizvodnje.
- Zbog nestašice sjemenskog materijala možemo očekivati da će sjemena ići u zemlje gdje se mogu prodati po višim cijenama. Zbog toga ćemo mi dobiti sjemenski materijal treće klase, a pitanje je hoće li i takvog biti dovoljno. U svijetu se već postavlja pitanje hoće li biti dovoljno materijala za proljetnu sjetvu – kaže Selimović.
On dodaje da su već sada najavljena poskupljenja sjemena, posebno sjemenskog kukuruza, a razlog za to su smanjeni prinosi sredinom ove godine.
- Sjemenski krompir veoma je skup već dvije godine i mnogi naši poljoprivrednici su odlučili da sade svoj. Ove godine cijena će sigurno biti najveća ikad jer je smanjena proizvodnja sjemenskog krompira u Holandiji, Belgiji i Luksemburgu, odakle nam dolazi najviše tog proizvoda. Cijena mineralnih đubriva porasla je za tri do četiri puta – pojašnjava Selimović.
Taj trend će biti nastavljen i s proljetnom sjetvom, što znači visoke cijene voća i povrća krajem ljeta i s jeseni.
- Naši poljoprivrednici neće moći finansirati nabavku sjemena i đubriva, a to automatski dovodi do smanjenja prinosa. Čim su manji prinosi, manja je ponuda, a onda su veće cijene. Dakle, oba su scenarija loša po kupce, roba će biti skupa ili zbog skupe proizvodnje ili zbog smanjenih prinosa. Ostat će nam opcija da kupujemo uvozno, ali ćemu tu dobiti jako loš kvalitet jer smo mi malo tržište s malom kupovnom moći – zaključuje Selimović, piše Faktor.
Izvor:
