Oporavak Evropske unije nakon pandemije koronavirusa bit će glavna tema slovenskog predsjedanja Vijećem Evropske unije, koja bi 2022. prvi put nakon 2008. godine mogla dobiti priliku da se nakon niza cikličnih kriza opet posveti svojoj budućnosti i strateškim izazovima, naveo je slovenski premijer Janez Janša.
Govoreći o programu predsjedanja u slovenskom parlamentu Janša je kazao da je Evropska unija danas drukčija od one koju je upoznao u prvoj polovici 2008. godine kad je kao tadašnji predsjednik vlade vodio Sloveniju u prvoj ulozi rotacijske predsjedateljice, jer su usljedile godine krize, od konflikata u istočnom evropskom susjedstvu, financijske krize i migracijskog vala do Brexita, a onda i pandemije, javlja Hina.
Kombinacija moći
- Pokazalo se da je na te krize Evropska unija bila slabo pripremljena i da nisu funkcionirali zajednički mehanizmi da se odgovori na strateške i sigurnosne izazove, kazao je Janša. Ako savlada pandemijsku krizu i završi raspravu o budućnosti na pravi način, Unija bi se sljedeće godine mogla imati priliku pripremiti na buduće strateške i sigurnosne izazove te vratiti ulogu globalnog aktera - ocijenio je u svom nastupu Janša.
Za takvu svoju ulogu, prema Janši, EU treba "kombinaciju meke i čvrste moći jer samo meka moć nije dovoljna". U okviru rasprave bi trebalo razmijeniti mišljenja o otvorenim vanjskopolitičkim i sigurnosnim pitanjima koja su ključna za Evropsku uniju kako bi ona postala regionalni faktor u Evropi, vuropskom susjedstvu i na Sredozemlju, smatra Janša.
Između ostalog, upozorio je da će se EU opet naći pred izazovom da odgovori na buduće migracijske pokrete i svoje demografske probleme.
Dilema prema Africi
Subsaharska Afrika prema njegovim riječima sve više postaje plijen terorističkih organizacija, a iz Afrike, koja ima populacijsku eksploziju, mogu krenuti novi izbjeglički valovi. To, prema Janši, vuropsku uniju postavlja pred jasnu dilemu hoće li prema Africi i tamošnjim narodima graditi zidove i stvarati pomorske blokade ili će im pomagati kako bi mogli ostati kod kuće i napredovati.
Janša je kazao da Europskoj uniji više nije dovoljna njena meka moć zbog kojih je privlačna drugima, nego joj treba i tvrda moć, kao i mehanizmi odgovora na strateške i sigurnosne izazove. U okviru odgovora na strateške izazove on vidi i postupno uključenje zapadnog Balkana kako taj prostor ne bi osvojili strateški rivali poput Rusije i Kine, a založio se i za ponovno pokretanje dijaloga s državama istočnog evropskog susjedstva, Moldavijom, Gruzijom i Ukrajinom, o njihovoj perspektivi u Uniji.
O prioritetima slovenskog predsjedavanja Vijećem Evropske unije Janša će sutra govoriti u Evropskom parlamentu te će odgovarati na pitanja zastupnika iz različitih političkih skupina.
