Prema njegovim riječima, SDA se postavila kao branik „rastakanja“ Bosne i Hercegovine, pa se od Bh. bloka očekuje da zajednički stvore „jači odbrambeni front“.
- Mi imamo pojedine stavove stranaka iz Bh. bloka, koji su jasni i potvrđeni. Prije svega, mislim na Našu stranku koja je rekla da nema interesa za tom vrstom koalicije, ako drugi žele, što se njih tiče, onda oni izlaze iz bloka. Imamo DF koji je težište te odluke prenio u potpunosti na SDP. SDP je sada definitivno pod najvećim pritiskom, ima tu i velikih pritisaka iznutra. Postoje neke naznake da se sugeriše da bi SDP trebao, da je to nužno zarad stvaranja nekog jačeg fronta, ići u koaliciju, kazao je Huskić.
Jasno je, kako kaže, da bi to bilo pogubno za dosadašnju politiku Bh. bloka.
- Sada imate istu stvar koju SDA pokušava da uradi govoreći o tome da su interesi države, da je ovo pitanje ozbiljnosti preuzimanja odgovornosti. I onda imate eho unutar SDP-a i DF-a gdje sondiraju da vide kako će javnost reagirati, pa govore o tome kako je nužno, kako birači očekuju da preuzmu odgovornost, rekao je Huskić.
Slična politička situacija odvija se sada i u Republici Srpskoj, gdje se kao pandan Bh. bloku javlja poziv na uspostavu Srpskog bloka.
- Ranije je održan sastanak između SDA i SNSD-a, drugi dan je bilo sporječkavanje oko apelacije, a vezano za ime Republike Srpske. Ilustrativno je bilo da je odmah nakon sastanka pokrenuta ta priča, pa ste automatski imali reakciju koja je prvenstveno bila usmjerena ka strankama opozicije u RS, njih uvijek možeš prozvati na kontu toga da se brane, da brane RS od napada iz Sarajeva, kao sad treba da se zbiju redovi, dodao je Huskić.
Interesi naroda isprazna floskula
Etnonacionalne stranke svoju politiku zasnivaju na populističkoj priči o nekoj vrsti ugroženosti.
- Imate tri ključne stranke koje su nosioci tih vrsta politika: SDA, HDZ i SNSD koje permanentno govore o napadima na sebe. Kod HDZ-a je to pitanje izbora Željka Komšića i majorizacije Hrvata, pitanje jednakosti. Kod SDA je to pitanje rastakanja BiH, a jedina brana tome je, kao SDA. Ako neko misli, 22 godine možemo na osnovu jedne te iste priče da okrupnjujemo, a ustvari ubijamo politički pluralizam, pričom o zaštiti interesa, a država ili entitet su u stalnom gubitku, prolaze kroz demografsku katastrofu, priča da brane državu, interese naroda...jasno je da se radi o ispraznoj floskuli, obrazložio je Huskić.
Federacija će imati budžet, ali ne i obrise vlasti
Prema njegovim riječima, formiranje vlasti na državnom nivou koči konstelacija u Predsjedništvu BiH.
- Imamo stav Željka Komšića i Šefika Džaferovića dok se određeni uslovi ne ispune, a u smislu ranije preuzetih obaveza vezano za aktivaciju MAP-a, da oni ne žele da daju pristanak za imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara. Također, sam izborni sistem u BiH je deficitaran, a to je popunjavanje Doma naroda Federalnog parlamenta. Situacija će se riješiti u narednih desetak dana, barem što se tiče finansiranja, ali ni na koji način ne pretpostavlja obrise vlasti na nivou Federacije. Potpuno je jasno da na državnom nivou bez SNSD-a i HDZ BiH se ta vlast neće formirati, to je vrlo snažna sinergija, ali SDA iziskuje, tj. treba još nekog partnera, rekao je Huskić.
Ozbiljan rad u KS
Politički analitičar je komentirao i funkcioniranje “šestorke” u Kantonu Sarajevo, a kako kaže, njihov opstanak će zavisiti od procesa formiranja vlasti na drugim nivoima. Dosadašnji rad novoformirane većine u KS ocjenjuje kao ozbiljan.
- Radi se o mnogo intenzivnijem i ozbiljnijem radu. Imali smo trodnevna zasjedanja Kantonalne skupštine, što ne znam da li je u historiji Skupštine to bio slučaj, imamo ozbiljniji pristup rješavanju problema. Ovoj vlasti treba dati onih sto dana, pa da vidimo šta će uraditi. Činjenica je da su otvorene dobre stvari, drugačiji način vođenja politike, kazao je.
SDA je dobra kao opozicija
I SDA u kantonalnoj opoziciji, kaže, dobro radi.
- Čak i kada pogledate način na koji SDA funkcionira kao opozicija je dobar. Mislim da je za SDA vrijeme da ode u opoziciju, da se pročisti, sazri. Neosporno su politički vični, SDA poznaje svako ćoše vlasti, poslije 20 i kusur godina naravno da znaju sve, ali obremenjeni su nekim stvarima, skandalima, pa je vrijeme da idu u opoziciju. Činjenica je da je to ozbiljan politički projekat, ali znate kako se kaže, političari su kao čarape, treba ih često mijenjati, usmrde se, pojasnio je Huskić.
Predstava za javnost Sebije Izetbegović
Osvrnuo se i na obaranje izvještaja o radu pojedinih javnih ustanova u Kantonu, ali i njihovo nebranjenje pred poslanicima u Skupštini KS. Kako je kazao, praksa u BiH postalo je „medijsko prepucavanje“, pa je komentirao i press konferenciju direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović, nakon obaranja izvještaja o radu te ustanove.
- Način na koji se ophodilo prema novinarima, ali tu zaista moram izreći kritiku i vašem esnafu, jer vi sjedite i trpite ovakav način komunikacije , koji nažalost postaje praksa u BiH. Očekujem od novinarskih udruženja u BiH, od novinskih kuća da apsolutno osude ovaj način komuniciranja. Ono o čemu gospođa Izetbegović govori to je trebala reći pred poslanicima Skupštine KS, to je bilo mjesto. A ovo je bila jedna predstava za javnost, gdje ste uz pomoć uposlenika na svaku od ovih stvari reagirali aplauzom, mislim da su stvorili jedan kontraefekat u javnosti, dodao je Huskić.
U Evropi jedna, u BiH druga priča
Huskić je komentirao i prvu zvaničnu posjetu Predsjedništva BiH Briselu, te podsjetio da su evropski zvaničnici prenijeli jasnu poruku članovima Predsjedništva BiH o neophodnosti formiranja vlasti, a zarad nastavka evropskog puta.
- Za sada nemamo nekog razloga da se nadamo da se nešto suštinski promijenilo kako naši političari uopće posmatraju Evropsku uniju i put Bosne i Hercegovine ka EU. Ključna poruka koju su dobili članovi Predsjedništva je ubrzanje formiranja vlasti. Tu se logično EU oslanja na to da kada budemo imali vlast da s njima može dalje razgovarati, prvenstveno kada je riječ o Reformskoj agendi, odnosno da se nastavi s projektima socio-ekonomskog razvoja, kazao je.
Iako su u dobrom raspoloženju bili u Briselu, članovi Predsjedništva su se nakon povratka brzo prilagodili političkom tržištu Bosne i Hercegovine.
- Prve refleksije nakon Briselske posjete pokazuju da se ništa nije pomjerilo s mrtve tačke, mi i dalje imamo međusobna uslovljavanja, probleme oko formiranja vlasti. Loptica je između Milorada Dodika i Dragana Čovića, dodao je Huskić.
Put u EU žrtva domaće politike
Smatra da se domaćim funkcionerima ne može spočitavati da ne znaju da se bave politikom, jer se, kako kaže, odlično snalaze na svakom terenu.
- Svako od ovih lica je namijenjeno specifičnoj publici u specifičnom momentu. Našim političarima jednu stvar nikako ne možete spočitavati, a to je da ne znaju da se bave politikom. Mi imamo situaciju gdje su stranke s istim sastavom ljudi manje-više na vlasti dvije decenije. Pored, preko, oko njih su prošle armije zvaničnika, međunarodnih delegacija, ambasada, dužnosnika i svi su od naših političara čuli ono što oni žele da čuju, ali da vrlo malo rade u tom smislu. I ta posjeta Briselu, pa naši političari su vični u tome da u komunikaciji s određenim ljudima i određenim političkim akterima jednako tako uvjeravaju da su posvećeni određenim stvarima. S druge strane, postoje zahtjevi domaćeg političkog tržišta, pa se prilagode terenu, pojasnio je Huskić.
Kako je kazao, kandidatski status BiH za članstvo u EU je nesumnjivo važan simbolički korak, ali je od toga napravljeno nešto, što se skoro stavlja u istu ravan sa punopravnim članstvom.
- S obzirom na to koliko se sporo krećemo onda su nam i ta postignuća važna i za naglasiti. Status kandidata bi nas izvukao sa samog dna. Nesretno je razvučena i priprema odgovora na dodatna pitanja EU, pa i ako sklonimo političku volju, odnosno nemanje, onda vidimo da se uvijek na to koliko smo mi uistinu i tehnički kapacitirani, u kojoj mjeri funkcioniše iznimno komplicirani Mehanizam koordinacije. Ovdje se zaista postavlja pitanje da li je bh. političarima Evropska unija strateški cilj, ako ona može da postane žrtvom domaće politike, rekao je Huskić.
