Definitivni tečaj je jednak onome po kojem je kuna prije dvije godine uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM II).
Uz uredbu kojom se utvrdio definitivni tečaj konverzije kune u euro, Ecofin je usvojio još dva pravna akta – odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj te dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica europodručja dodati Hrvatska kao 20. članica.
Današnjim odlukama dovršen je postupak donošenja odluka u Vijeću i Hrvatska od 1. siječnja 2023. postaje 20. članica europodručja.
“Želio bih čestitati svojem kolegi Zdravku Mariću i cijeloj Hrvatskoj na tome što su postali 20. zemlja koja se pridružila europodručju. Uvođenje eura nije utrka, već odgovorna politička odluka. Hrvatska je uspješno ispunila sve potrebne gospodarske kriterije te će od 1. siječnja 2023. plaćati u eurima”, izjavio je češki ministar financija Zbynek Stanjura, koji predsjeda Ecofinom.
“Od ulaska Hrvatske u europodručje naši će građani i poduzetnici imati konkretne, izravne i trajne koristi. U najvećoj mjeri nestat će valutni rizik, Hrvatska će biti investicijski atraktivnija i sigurnija u vremenima kriza. Euro je, također, ključna vrijednost europskog zajedništva i omogućit će nam još aktivniju ulogu u europskom projektu. Istinski sam ponosan na ovaj veliki hrvatski uspjeh”, istaknuo je Boris Vujčić, guverner HNB-a, prenosi N1.
“Ostvarili smo strateški cilj – Hrvatska postaje članica europodručja s 1. siječnja 2023.! Uvođenje eura učinit će naše gospodarstvo otpornijim i dugoročno povećati standard naših građana. Biti dio europodručja Hrvatskoj i našim sugrađanima donosi veću sigurnost u krizi. Naporno smo i dugo radili na ovom projektu jer čvrsto vjerujemo da je pridruživanje europodručju u nacionalnom interesu Hrvatske!” poručio je tom prilikom predsjednik Vlade Andrej Plenković.
“Ovo je veliki, povijesni dan za Hrvatsku. Sve ove odluke koje su napravljene označavaju sjajan trenutak u našoj povijesti. Ovo je veliki dan i za europsku monetarnu uniju. Europska integracija traje unatoč svim izazovima s kojima smo suočeni. Vrlo sam zahvalan svim današnjim govornicima i institucijama koje predstavljaju. Posebno bih zahvalio Europskoj središnjoj banci i Europskoj komisiji. Također bih posebno zahvalio cijelom hrvatskom timu – Nacionalnom vijeću za euro. Zahvaljujem i svim članovima gospodarskog i socijalnog vijeća i svojim suradnicima u Ministarstvu financija. Dopustite da zahvalim i hrvatskim građanima”, rekao je Zdravko Marić.
Što nakon ovog koraka?
Hrvatska je ovime ispunila jedan od dva preostala strateška cilja o pristupanju dubljim integracijama unutar EU. Drugi je ulazak u šengensko područje o čemu će se, vrlo izgledno, odluka donijeti najesen i Hrvatska bi u desetoj godini članstva istodobno mogla ući i u europodručje i u Schengen.
Ključni dokumenti za odluku o ulasku u europodručje bila su konvergencijska izvješća Komisije i Europske središnje banke (ESB), koja su objavljena 1. lipnja.
U njima je potvrđeno da Hrvatska ispunjava sva četiri nominalna konvergencijska kriterija i da je njezino zakonodavstvo u potpunosti usklađeno sa zahtjevima iz Ugovora o EU i Statutom Europskog sustava središnjih banaka/Europske središnje banke.
Odlukama Ecofina Hrvatska se pridružuje europodručju, koje danas broj više od 340 milijuna stanovnika i drugo je najveće gospodarstvo na svijetu, na koje otpada 15 posto svjetskog BDP-a.
