Cilj okruglog stola je razmjena iskustava i uspostava sistemskog rješenja rane intervencije i podrške u Kantonu Sarajevo djeci s teškoćama i njihovim porodicama. Naglašena je i važnost multisektorskog pristupa u pružanju rane podrške djeci i osnaživanju porodica.
"Ponekad su trenuci koje propustimo u pružanju podrške djetetu s teškoćama i njegovoj porodici nenadoknadivi, a školske zajednice počinju pružati podršku djetetu u trenutku kad dijete ne postiže očekivane akademske rezultate. Nažalost, tema inkluzije u redovnim školama došla je na agendu prije teme rane intervencije, to je dato stanje, zatečeno stanje i sad trebamo popraviti taj jedan period prije formalnog uključivanja u redovne škole, da osnažimo i naše predškolske ustanove koji trebaju biti servisi u ovom smislu. Povećanje obuhvata djece u predškolskim ustanovama dovest će i do pružanja pravovremene stručne podrške djeci s teškoćama", navela je ministrica Hota-Muminović.
Kako je dalje istakla, kad roditelji dobiju informaciju da njihovo dijete ima određeno razvojno odstupanje od očekivanog i teškoću postaju zabrinuti i zbunjeni. U takvom stanju neizvjesnosti i izloženosti stresnom događaju, nevjerici, nerijetko i sa osjećajem bespomoćnosti, roditelji ulaze u labirint različitih pristupa intervenciji. Zadatak profesionalaca i cjelokupnog sistema u tom momentu je osiguranje cjelokupne stručne, multisektorske i pravovremene podrške.
Nadalje, ministrica navodi da u cilju osiguranja kvalitetne i sveobuhvatne podrške djetetu s teškoćama i njihovim porodicama programi rane intervencije moraju biti zasnovani na multisektorskom pristupu svih relevantnih resora, a ključna je saradnja i povezanost sektora zdravstva, socijalne zaštite i sektora obrazovanja.
Obzirom, da su odgojno-obrazovne ustanove, nakon porodica, važna mjesta socijalizacije obrazovni sektor treba biti ključan u koordinaciji usluga i karika u povezivanju ostalih resora u zajednici.
Ministrica Hota-Muminović je istakla da Ministarstvo zdravstva, također, ima značajnu ulogu u ranom otkrivanju teškoća u razvoju, dijagnostici, praćenju psihofizičkog rasta i razvoja djeteta i adekvatne rane intervencije.
"Trebamo imati stručnjake posvećene poslu, koji znaju pratiti savremene tokove i pružiti pomoć i podršku djetetu", zaključila je ministrica Hota-Muminović.
Ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Ivana Prvulović stava je da uspješni programi rane intervencije moraju biti usmjereni na potrebe porodice i imati sposobnost planiranja i koordinisanja usluga iz brojnih službi.
Pozitivni ishodi razvoja mnogo ovise o ranoj identifikaciji i brzom uključivanju u provjerene programe rane intervencije.
"Danas najuspješnije prakse ukazuju na važnost učešća porodice u ranim interventnim programima. Kvalitetni programi rane intervencije trebali bi osigurati da porodica bude osposobljena prepoznati i shvatiti djetetove snage, sposobnosti i potrebe, da je upoznata sa svojim pravima i pravima djeteta, te da efikasno zagovara ta prava, da porodica ima dostupan sistem formalne i neformalne podrške, što uključuje podršku stručnjaka u jačanju socijalne mreže porodica djece sa teškoćama u razvoju i da ima pristup željenim uslugama i aktivnostima dostupnim u zajednici", navela je ministrica Prvulović.
Predsjednica Udruženja "Život sa Down sindromom FBiH" Sevdija Kujović kazala je da su osnaživanje porodica djece s teškoćama i nesmetan pristup potrebnoj stručnoj podršci od presudnog značaja za djetetov razvoj, ali i društvenu uključenost porodica.
"Stoga je ovo jedna od najboljih investicija u razvoj društva jednakih prilika za sve", navela je Kujović, saopćila je Služba za protokol i press KS.
Foto: Klix
