Suspenziju akciza za gorivo i uvođenje nulte poreske stope na osnovne prehrambene proizvode. To su glavni zahtjevi saopšteni na protestima početkom jula u Sarajevu, zbog poskupljenja. Do danas nisu ispunjeni, a pojedine proizvode, poput npr. ulja, mlijeka, mesa… plaćamo skuplje do 100 posto. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene u septembru u odnosu na isti mjesec prethodne godine više su za 17,3 posto.
Vlade širom svijeta nastoje različitim mjerama da amortizuju dramatičan pad standarda građana, ali masovni protesti izbijaju na svim meridijanima. U BiH nema adekvatnih ni mjera ni protesta. Građani su masovno na ulicama skada treba podržati vlast ili njene oponente. Ili negodovati zbog odluka visokog predtavnika.
“Ljudi se poistovjećuju s vođama. Oni u njima vide idole sa kojim se poistovjećuju, iako im ni po čemu nisu slični. Jedni jedva imaju za hranu, drugi se voze u helikopterima. Politička svijest ne postoji”, smatra politologinja Tanja Topić.
Poskupljenja u BiH osiromašila su građane, ali su napunila državnu kasu. Prihodi od indirektnih poreza u prvih devet mjeseci u Bosni i Hercegovini iznosili su 7 milijardi i 350 miliona maraka, i veći su za milijardu i 194 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine. Posljedično, rastu i plate u državnim i nižim nivoima vlasti. Istovremeno, plate u realnom sektoru stagniraju i ne mogu pokriti ni polovinu potrošačke korpe, upozoravaju sindikati.
“Zamislite da od minimalne plate možete kupiti samo dvije vekne hljeba dnevno, one od 500 grama. A postoje ljudi koji imaju i takva primanja”, kaže potpredsjednik Saveza sindikata RS Danko Ružičić.
Inflacija, recesija, poskupljena energenata, hrane, osiromašenje srednje klase, povećani broj socijalnih slučajeva. Spisak problema sa kojima se suočavamo nakon dvije godine pandemije, a potom i rata u Ukrajini čini se dnevno raste. Osim dugotrajnog procesa formiranja flasti, slijedi nam izvjesno duga i hladna zima, zaključuju sagovornici BHRT-a.
