Dugonjić je kazala da je pretilost najveći javno-zdravstveni problem, ne samo kod djece, nego i kod adolescenata i odraslih.
“Petnaest posto djece koja idu u osnovnu školu već imaju pretilost, što je veliki alarm, a 11 posto srednjškolaca imaju pretilost. Pošto se pretilost tumači kao hronično oboljenje, treba naglasiti da ukupno jedna trećina predškolaraca ima tendenciju da budu pretile odrasle osobe, a jedna polovina djece školske dobi obično imaju pretilost u odrasloj dobi”, kazala je.
Navodi i koji su faktori doprinijeli da imamo veći broj pretile djece.
“To su u najvećem broju slučajeva nasljedne i neke endokrine bolesti. I trebamo uvijek istaći neravnomjeran unos energetskih i kaloričkih namirnica. Kod djece su zastupljene neodgovarajuće prehrambene navike, energijom bogata hrana, fast food ishrana, žitarice, povećan unos kruha, krompira, slatkih pića i nedovoljna fizička aktivnost, a moram istaći i pretjerani sjedalački način života kod djece“, pojasnila je Dugonjić.
Ističe da kada se radi o djeci pretškolske dobi, roditelji mogu držati situaciju pod kontrolom.
“Nemamo toliko uočene gojaznosti kod djece prija upisa u osnovnu školu. Dok kod upisa u osnovnu školu pa nadalje, kada djeca na neki način izmaknu kontroli i počnu se osamostaljivati, oni proizvoljno biraju svoje namirnice, koje se većinom baziraju na povećanom unosu ugljikohidrata. Tako da ni roditelji u današnjem tempu života ne mogu držati takve stvari pod kontrolom, naročito kada dijete dvije trećine dana nije kući, tako da se gube i osnovne navike zajedničke trpeze”, kazala je.
