Geoffrey Nice uoči presude Karadžiću: Genocid u BiH je počinjen već nakon 1992. godine

Nice, koji je u Haškom sudu kao tužilac vodio postupak i protiv Slobodana Miloševića, govoreći za naš portal uoči sutrašnjeg odlučivanja Žalbenog vijeća Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u predmetu ''Radovan Karadžić“ kazao je da je skoro nemoguće precizno izraziti neku prognozu upravo iz razloga što su obje strane podnijele apelaciju. 

Odbrana, koja je to uradila zbog osuđujuće presude, a tužilaštvo zbog visine kazne, kao i samog sadržaja presude.

''Ako odbrana ne postigne ništa načinom kako je sročena njihova apelacija, onda će tužilaštvo imati pogodno tlo kada je u pitanju žalba na visinu kazne. Sjećam se da sam bio u Hagu sa majkama Srebrenice kada je Karadžiću izrečena prvostepena kazna od 40 godina i svi smo mi odmah kalkulirali da će Karadžić, ukoliko bude duže živio, dočekati trenutak da izađe na slobodu. Ali onda sam bio dosta iznenađen kako je sudija objasnio tu 40-godišnju kaznu. Za mene se činilo apsurdnim da čovjek koji je bio odgovoran za masovna ubistva, uključujući i genocid, te koji je onda napustio vlast da mu se još daju određene zasluge. Dakle ubica koji je je prestao ubijati njemu se ne mogu davati zasluge zbog toga što nije počinio još više ubistava. To je u mojim očima apsurd“, kazao je Nice za Klix.ba

Podvlači da se Karadžić, nakon što je prestao s onim što je radio, a to su naređenja masovnih ubistava, počeo i skrivati, nije se izjasnio krivim i nikada nije izrazio žaljenje ili kajanje za ono što je uradio.

''Zato se nadam, jako se nadam, da će visina kazne ponovo biti uzeta ozbiljno u obzir, ako bude slučaj da apelacija odbrane ne uspije. Također, veoma je važno u kontekstu slijeda događaja koji su izneseni tokom suđenja da se u obzir uzme odgovornost za genocid u istočnoj Bosni u periodu nakon 1992. godine. Genocid nije nešto se čini u datom momentu, to je proces. Za mene je uvijek apsurdno bilo posmatrati druge slučajeve pred Haškim tribunalom gdje se nekako na genocid gledalo kao na određenu aktivnost koja se provodila u nekom kratkom vremenskom periodu. Nije mu potreban toliki vremenski period da se započne, ali je to uvijek proces, a ne samo jedan pojedinačni momenat. I zbog toga smatram da se radi utvrđivanja nivoa odgovornosti za zlodjela treba uzeti u obzir duži period nakon 1992. godine. Ako bi se to ovaj put uradilo, to bi sigurno dovelo do određene satisfkacije za žrtve“, rekao je ovaj ugledni britanski stručnjak.

Također, ukazao je i na povezanost onoga što si činili bosanski Srbi sa Beogradom kazavši da je nažalost taj segment uvijek bio veoma ograničavajući, odnosno misterija.

''Svi pokušaji da se utvrdi jasna veza između bosannskih Srba i Beograda posebno tokom procesa Slobodana Miloševića, koji je umro prije izricanja presude, i u drugim slučajevima bili su osuđeni na propast. To je nešto što se mora promijeniti. To, ako ništa zaslužuju žrtve agresije. One moraju znati u kojoj su mjeri Srbija, njeni organi, vojni čimbenici, pa i paravojske i bili direktno odgovorni za njihove patnje“, istaknuo je Nice.

Sa svakom činjenično utvrđenom presudom, kaže on, došli bismo do kvalitetno ustanovljenog slijeda događanja, a što bi doprinijelo nepobitnim historijskim činjenicama.

''S druge strane imate i apelaciju odbrane. Morate znati da često kod odlučivanja u apelacijskom postupku nisu nužno bitne činjenice, koliko aspekti prava i procedura“, napomenuo je naš sagovornik.