Kad je riječ o upisnim kvotama na Univerzitetu u Sarajevu, one se već godinama kreću manje-više u istim okvirima, što je po planu koji se dostavlja meritornim instancama za upis na prvu godinu prvog ciklusa studija i integriranog studija između šest i sedam hiljada studenata.
Konkretno, za akademsku 2019/2020. UNSA će raspisati natječaj za prijem 6.457 kandidata (2.525 studenata u kategoriji redovnih, 2.528 redovnih samofinancirajućih, 720 izvanrednih, 440 za učenje na daljinu i 270 stranih), dok je na drugi ciklus studija predviđen prijem 4.158 studenata, na stručni 170 i specijalistički 114.
Dovoljno mjesta
“To su upisne kvote koje smo predložili i što je vrlo važno dobili smo saglasnost Vlade i Ministarstva obrazovanja Kantona Sarajevo, upravo na kvote kakve smo dostavili”, kaže prorektorica za nastavu i studentska pitanja UNSA prof. dr. Aida Hodžić, dodajući i da se te upisne kvote kreću u onim navedenim okvirima, ali nešto manjim u odnosu kako je to ranije predlagano.
Razlog tome je, pojasnit će, što se generalno plan upisa pravi na bazi resursa kojima se raspolaže, ljudskog i materijalnog (oprema), procijenjenog interesa za studij, na bazi normativa i standarda i, naravno, potreba tržišta rada u širem kontekstu, odnosno čitave BiH, pa i regiona i Evrope, “s obzirom na to da su naši kadrovi traženi vani”.
Kad smo već kod prilagođavanja tržištu rada, od prorektorice saznajemo da su pravili i komparaciju plana upisa za 2018/2019. i 2019/2020. godinu i da je npr. Pravni fakultet planirao upisati 110 studenata manje no prošle godine.
I na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije planirana je manja upisna kvota (za nekih 50 mjesta). Manje upisne kvote, ali ne u tolikoj mjeri, planirali su i neki drugi fakulteti, među njima, saznajemo, i Pedagoški.
Kad su posrijedi ostale članice UNSA i njihove upisne kvote, ostaju u granicama prošlogodišnjih.
Razlog zašto u ovom momentu nisu ponudili više nalazi se u padu broja srednjoškolaca, a time i studenata, tj. u demografskom padu, a i migracija utječe da se kvote ne popunjavaju. Pri planiranju se ne rukovode, pojašnjava, na način da broj smanjenja srednjoškolaca znači i smanjenje upisne kvote kako bi se ona 100 posto popunila, te se stoga ostaje u standardnim okvirima.
“Prema tome, mislimo da će s ovim planom upisa onako kako smo ga predložili i koji su bez ikakve izmjene podržali i Vlada i Ministarstvo koji nama daju saglasnost kao javnom univerzitetu, biti dovoljno mjesta za sve one koji su zainteresirani. Ukoliko negdje interes bude veći, a mi se radujemo tome, obratit ćemo se zahtjevom za proširenje i nadamo se da će nam to osnivač odobriti”, kaže Hodžić, naglašavajući da je njihova obaveza i zadatak da obrazuju i povećaju obrazovanost mladih ljudi.
Realna projekcija
Planske projekcije za upis na Univerzitetu u Zenici na razini su otprilike prošlogodišnjih, odnosno planirano je da upisna kvota za prvi stupanj studija bude oko 1.400 studenata, s tim “što je dosta veliki broj onih koji bi spadali u kategoriju samofinancirajućih i vanrednih, to je oko 600”, kaže prorektor za nastavu i studentska pitanja prof. dr. Enes Hašić, tj. da je predviđeni broj upisa za redovne studente čiji se studij financira iz budžeta oko 820, prenosi Oslobođenje.
“Kada je u pitanju naše očekivanje, bićemo prezadovoljni ako ponovimo prošlogodišnje rezultate, jer smo prošle godine imali blago povećanje u odnosu na godinu prije”, kaže prorektor, dodajući i da s obzirom na sve izražene demografske tendencije, statističke podatke koje su pratili na razini prosvjetno-pedagoških zavoda, nije realno očekivati povećanje broja upisanih, “čak i blagi pad je jedna realna projekcija...”.
Plan upisa je proslijeđen Ministarstvu obrazovanja i očekuje se suglasnost Vlade, a nakon toga sredinom juna bit će raspisan i natječaj.
I Univerzitet u Bihaću čeka suglasnost, te nam prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof. dr. Dženana Gačo kaže da će se uskoro znati tačni podaci o upisnoj kvoti.
