Posebna pažnja posvećena je procesima ugrožavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i 27 godina njegove implementacije, kroz osporavanje državnih institucija BiH i njihovih ovlasti, što je djelovanje koje neće biti tolerisano i mora biti zaustavljeno po svaku cijenu, uključujući i restriktivne mjere.
Razgovarano je i o višemjesečnim blokadama rada državnih institucija BiH, te o potrebi da se institucije vrate radu i redovnom odlučivanju u punom kapacitetu kako bi se osigurala stabilnost i kako bi BiH ostvarila ubrzani napredak na svome evropskom putu, kroz usvajanje reformskih zakona u skladu sa mišljenjem Evropske komisije.
Predsjedavajući Džaferović se zahvalio premijeru Rutteu na principijelnim stavovima Nizozemske na sjednicama tijela Evropske unije u vezi sa situacijom u BiH, što je imalo stabilizirajuće efekte na situaciju u državi.
Razgovarano je također i o potrebi dosljednog provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu kako bi bila garantirana jednakost svih građana BiH bez obzira na etničku pripadnost.
Tema je bila i nedopustivost pokušaja da se kroz izbornu reformu produbljuje diskriminacija po etničkom osnovu što bi bilo protivno evropskim vrijednostima. Stav Kraljevine Nizozemske je da se izbori u BiH moraju održati u predviđenim zakonskim rokovima. Razmijenjena su i mišljenja o situaciji prouzrokovanoj ruskom invazijom na Ukrajinu i njenim posljedicama na stabilnost Zapadnog Balkana.
Džaferović i premijer Nizozemske Rutte podvukli su veoma dobre bilateralne odnose dvije države, te izrazili opredjeljenje za daljnje unapređenje saradnje u svim oblastima posebno u ekonomiji.
