U prostoru bivšeg logora Omarska kod Prijedora danas je obilježena 27. godišnjica početka zatvaranja tog koncentracionog logora.
Komemoracija je održana u organizaciji Udruženja logoraša "Prijedor 92", Udruženja logoraša "Kozarac" te Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka, pod pokroviteljstvom Saveza logoraša u BiH.
Predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka Mirsad Duratović podsjeća kako je taj logor, po nalogu Kriznog štaba općine Prijedor, formiran 25. maja 1992. , a na današnji dan prije 27 godina počelo je njegovo raspuštanje.
- Najveći broj logoraša prebačen je u logor Manjača, jedan dio je prebačen u logor Trnopolje, a do 21. avgusta te godine u logoru je ostala jedna manja grupa logoraša koja je trebala poslužiti lokalnim srpskim vlastima, odnosno kriznom štabu kao "logoraši za pokazivanje" i da se zamaskira stanje u logoru koje je bilo, u slučaju da se pojave nove televizijske ekipe – izjavio je Duratović za Fenu.
Komemoraciju je danas obilježilo postavljanje dviju spomen-ploča u znak sjećanja na taj period. Jedna spomen-ploča s prigodnim tekstom je u ime bivših logorašica i logoraša Omarske, a druga je od Prijedorčana srpske nacionalnosti koji danas žive i rade u Beogradu.
- Jedna grupa Prijedorčana je tamo, zajedno sa svojim prijateljima iz Beograda napravila spomen-ploču na kojoj piše "da se nikad ne ponovi – Omarska 1992." i dolje su napisali "komšije" - naveo je Duratović.
Prema njegovim riječima, komemoraciji je prisustvovala i studentica iz Beograda koja se prigodnim riječima obratila skupu.
Duratović kaže da su na taj način pokazali i jedni i drugi neko drugo lice Srbije, "da postoje ljudi koji ipak osjećaju i saosjećaju sa svim onim što se dešavalo na tom prostoru".
Skupu se obratio i univerzitetski profesor iz SAD, poznat bh. javnosti, Dejvid Petigru (Devide Pettigrew), a prvi put u Omarskoj je bio i predsjednik Fondacije "Remembering Srebrenica" Vakar Azmi iz Londona, koji se, također, obratio prisutnima.
- Rekao je da će oni sada poduzeti određene inicijative i korake da pokušaju i putem vlasti Velike Britanije, parlamenta i premijera, a i u razgovoru s vlasnikom bivšeg logora Omarska kompanijom "Mittal", da se dobije konačno odobrenje za postavljanje ovih spomen-ploča – kazao je Duratović.
Ploče postavljene bez odobrenja
Dodao je da su spomen-plo danas postavili bez zvanične saglasnosti i odobrenja kompanije "Mittal", koja se na njihov upit proglasila nenadležnom za izdavanje odobrenja.
- Mi smo ih stavili, sada čekamo da se javi ko je nadležan za to da kaže da smo postavili bez odobrenja i onda ćemo podnijeti zahtjev za legalizaciju - navodi Duratović.
On je podsjetio da je kroz logor Omarska od 25. maja do 21. avgusta, prema njihovim evidencijama i izjavama preživjelih svjedoka, prošlo između pet i šest hiljada logoraša, a od tog broja je oko 700 logoraša Omarske ubijeno.
Pojasnio je da nisu svi oni ubijeni direktno u logoru, izvođene su grupe logoraša.
- Poznato je javnosti, čuli su i za masovnu grobnicu Hrastova glavica, za jamu Lisac i za strijeljanje na Korićanskim stijenama. Sve su to bivši logoraši Omarske koji su izvedeni i strijeljani na tim lokalitetima. Haški tribunal je naveo, rukovodeći se jednom izjavom, odnosno zapisnikom predsjednika kriznog štaba opštine Prijedor Milomira Stakića, da su kroz logor Omarska prošla 3.334 logoraša, među kojima je bilo i 37 žena i 28 maloljetnika. Međutim, to je brojno stanje koje je bilo u tom momentu popisa. Mnogo je ljudi uvedeno u logor koji nisu prošli popis i mnogo je njih izvedeno i ubijeno, koji također nisu bili ni u kakvim evidencijama logora Omarska – kazao je Duratović.
