Stopa nezaposlenosti je skoro prepolovljena nakon reformi iz 2005. Čak ni gigantska kriza poput pandemije koronavirusa nije znatnije promijenila stanje u zemlji: stopa nezaposlenosti je porasla samo lagano – s 5,0 na 5,9 posto. Zahvaljujući vladinim mjerama poput finansiranja skraćene radne sedmice većina ljudi je uspjela zadržati svoje radno mjesto. Pandemija je pokazala osim toga i da u Njemačkoj funkcionira rad od kuće, odnosno „Homeoffice”.
Ipak, ova zemlja se nalazi pred dramatičnim promjenama, na koje ona po mišljenju brojnih stručnjaka uopšte nije dobro pripremljena.
- Tokom 2020. godine mi ćemo doživjeti nevjerojatnu transformaciju na njemačkom tržištu rada – kaže i savezni ministar rada Hubertus Heil (SPD).
A te promjene diktiraju prije svega digitalizacija i automatizacija, ali i velika smjena dominantnih tehnologija, poput ekspanzije elektro-mobilnosti.
Budućnost rada
A učinci tih promjena se znatno razlikuju od branše do branše. Hilmar Schneider, direktor Istraživačkog instituta o budućnosti rada u Bonnu, uočava ipak jedan veliki trend:
-U načelu je prošlo doba teškog fizičkog rada. Apsolviramo sve više duhovnog rada ili rada koji se temelji na znanju.
Jednostavne aktivnosti za koje su potrebna niža razina kvalifikacija, sve više će zamijeniti roboti ili računari – ili će radnici za njih biti loše plaćeni.
-Već smo odmakli relativno daleko na tom putu i postigli neku vrstu ravnoteže – kaže Schneider za DW.
-Ono što se može automatizirati već je automatizirano.
U industrijskom sektoru se već koristi mnoštvo mašina i robota. A i u skladištima online-trgovaca dobar dio rada preuzele su mašine. U njima radi manje ljudi nego u robnim kućama, u centrima njemačkih gradova, koje se u posljednje vrijeme redom zatvaraju.
U sektoru logistike tek predstoje velike transformacije: teretnjacima još uvijek upravljaju ljudi, a po mišljenju stručnjaka, samo je pitanje vremena kada će i i poslovi biti ukinuti – a kamioni početi voziti autonomno. Ista stvar vrijedi i za taksi-branšu, odnosno ponuđače iz tog uslužnog sektora poput Ubera.
Pogođeni i visokoobrazovani
I sociolog Roland Verwiebe jer uvjeren u to da će nestati brojna radna mjesta. No, za razliku od Schneidera, on ne vjeruje da je situacija na tržištu rada u „ravnoteži” odnosno da razloga za brige imaju samo slabije kvalificirani radnici.
Digitalizacija predstavlja „smjenu epoha“, kaže Verwiebe, profesor za socijalnu strukturu i socijalnu neravnotežu na Sveučilištu u Potsdamu.
-Ono što je novo kod ovog razvoja je činjenica da su pogođeni i visokokvalificirani poslovi.
Kao primjer navodi prevoditelje, kojima posao „otimaju” sve bolji software-programi poput Googlea Translatora ili DeepL-a.
-Potencijalno bi to moglo pogoditi i advokate zato što se veći broj pravnih savjeta koji su potrebni mušterijama, ustvari može obaviti i poluautomatski. I banke posljednjih godina „režu” radna mjesta.
Njemačka se nalazi usred transformacije i taj proces će se u budućnosti još i intenzivirati, dodaje Verwiebe za DW. I napominje kako postoji opasnost da Njemačka izgubi priključak s drugim zemljama svijeta po pitanju digitalizacije.
Manjkavo obrazovanje
Pandemija koronavirusa je razotkrila velike slabosti po tom pitanju, pogotovo u području javne uprave. Uredi javnog zdravstva su često bili preopterećeni, koristili su čak i faks-uređaje za komunikaciju i nadzor širenja infekcija – a ne moderna sredstva digitalnog komuniciranja.
Ali država je još više zakazala po pitanju digitalnih kompetencija mladih ljudi.
-To je prvoklasni politički propust da mi u 2021. godini moramo zaključiti kako uopšte ne postoji školski predmet digitalno obrazovanje – kaže Verwiebe.
Nije samo digitalizacija ono što ugrožava radna mjesta. Zahvaljujući usponu elektro-mobilnosti u iduće četiri godine će u njemačkoj automobilskoj industriji nestati 200 hiljada radnih mjesta, jednostavno zato što su e-motori i e-pogoni manje kompleksni. To je rezultat studije ifo-instituta koju je naručilo Udruženje njemačke auto-industrije (VDA).
Zahvaljujući usponu elektro-mobilnosti u iduće četiri godine će u njemačkoj automobilskoj industriji nestati 200 hiljada radnih mjesta, jednostavno zato što su e-motori i e-pogoni manje kompleksni.
Istovremeno će po najnovijim procjenama u području proizvodnje i održavanja e-automobila nastati još više radnih mjesta nego što će ih nestati u procesu transformacije.
Novi poslovi
Stari poslovi nestaju, a novi nastaju i u drugim branšama. Oko 1,2 miliona radnih mjesta će do 2035 nastati u onim zanimanjima koje tehnologija teško može zamijeniti, tvrdi studija konzultantske fabrike Deloitte – većinom se radi o poslovima u području zdravstva, podučavanja i obrazovanja, odnosno menadžmenta i uprave.
Slaba je to utjeha za ljude koji će izgubiti radno mjesto zbog digitalizacije, jer njima često nedostaju kvalifikacije za novonastale poslove. Dodatni je problem činjenica da je sektor slabije plaćenih poslova u Njemačkoj ogroman – svaki peti zaposlenik (oko 20 posto) radi za minimalac ili neznatno bolju plaću. U skandinavskim zemljama, u Holandiji ili Francuskoj je ta kvota dva puta manja.
Izlaz iż tog stanje je u obrazovanju i doškolovavanju. Samo u auto-branši će već uskoro oko 800.000 ljudi biti potrebna neka nova ili druga kvalifikacija, procjenjuje konzultantska kompanija Boston Consulting Group.
Njemačka će, kao društvo koje je sve starije, i ubuduće biti ovisna o doseljavanju iż inozemstva, kaže istraživač Schneider:
-Pritom su nam potrebni koncepti čiji je cilj privlačenje visokokvalificiranih osoba u Njemačku. A po tom pitanju i on vidi još uvijek „dosta prostora za poboljašanja”.
