Podaci o trgovini ljudima u Bosni i Hercegovini su alarmantni, posebno kada je riječ o djeci. Tokom 2021. godine, većina žrtava trgovine ljudima bili su maloljetnici.
Ove žrtve su često prisiljene na rad, prosjačenje, služenje u domaćinstvima, prisilne i ugovorene brakove, seksualnu eksploataciju, te su uključene u krivična djela poput džeparenja i krađa. Najčešći način vrbovanja je putem interneta.
Trgovci ljudima ciljaju na ostvarivanje profita kroz eksploataciju žrtava, bilo da se radi o prinudnom radu, prosjačenju, brakovima ili drugim oblicima. Ovi zločini su teško prepoznatljivi jer žrtve često nisu svjesne da su u lancu trgovine ljudima, ističe BHRT.
“U posljednje tri godine, MFS-EMMAUS je u svom skloništu zbrinuo 94 žrtve trgovine ljudima, od čega su 86 djeca. Ovi podaci pokazuju koliko je ozbiljan problem trgovine ljudima u BiH”, kaže Amela Efendić, voditeljica Ureda MFS-EMMAUS Sarajevo.
“Imali smo mnogo slučajeva vrbovanja djece putem interneta, posebno putem aplikacija poput Snapchata. Djeca odlaze na sastanke s trgovcima ljudima, gdje bivaju iskorištavana za seksualnu eksploataciju”, objašnjava Saša Petrović, stručnjak za cyber-kriminal.
Trgovina ljudima je ozbiljno krivično djelo. Žrtve mogu biti oslobođene kroz organiziranu policijsku saradnju i uz pomoć treće osobe. Pravna podrška je ključna jer je važno steći povjerenje žrtava, kažu stručnjaci.
“Žrtve su često marginalizirane i teško ostvaruju svoja prava bez pomoći nekoga ko je uz njih”, kaže Hajrija Hadžiomerović Muftić, umirovljena tužiteljica.
“Pravna pomoć uključuje i sastavljanje prijedloga za ostvarivanje imovinsko-pravnih zahtjeva, na osnovu postojećih dokumenata”, dodaje Aida Ćosić, koordinatorica Odjela za besplatnu pravnu i psihološku pomoć.
Sve osobe koje su u riziku ili su žrtve trgovine ljudima mogu dobiti savjete i pomoć pozivom na besplatnu liniju za podršku – 080 022 323.
