Dodik je u novembru 2019. godine podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH.
“Podnosilac zahtjeva tvrdi da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine, koji je usvojila Parlamentarna skupština 2004. godine, nije potvrdilo Predsjedništvo, u smislu člana I/6. Ustava Bosne i Hercegovine, što ga čini neustavnim”, navodi se u Dodikovom zahtjevu.
Naime, podnosilac zahtjeva ističe da je Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” broj 19/01) usvojila Parlamentarna skupština i da ga je potvrdilo Predsjedništvo Odlukom o potvrđivanju izgleda i oblika zastave Bosne i Hercegovine. Na taj način je, prema ocjeni podnosioca zahtjeva, ispoštovana odredba člana I/6. Ustava Bosne i Hercegovine.
“Podnosilac zahtjeva tvrdi da sve izmjene i dopune koje su obuhvaćene Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, jer tekst tog zakona, koji je usvojila Parlamentarna skupština, nije na snazi zato što ga nije potvrdilo Predsjedništvo”, navodi se.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine u odgovoru na zahtjev naveo je da je dopis Ustavnog suda proslijedio Ustavnopravnoj komisiji tog doma radi zauzimanja stava o podnesenom zahtjevu. Još je naglašeno da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine još nije imenovao Ustavnopravnu komisiju.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine u odgovoru na zahtjev, između ostalog, navela je “da je nakon rasprave jednoglasno konstatirala da je Parlamentarna skupština, u skladu sa svojim nadležnostima propisanim članom IV/4. Ustava Bosne i Hercegovine, usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” broj 23/04)”.
Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine u odgovoru na zahtjev, između ostalog, navela je: “Nakon što je razmotrila zahtjev za izjašnjenje o zahtjevu za ocjenu ustavnosti i dopis u vezi sa zahtjevom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Ustavnopravna komisija je konstatirala sljedeće: 1. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine usvojila je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, a objavljen je u ‘Službenom glasniku BiH’ broj 23/04)…. Nakon rasprave Ustavnopravna komisija je jednoglasno odlučila da prepusti Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine odluku o zahtjevu.”
Ustavni sud BiH je tada zasjedao u sastavu: Mato Tadić, predsjednik Tudor Pantiru, potpredsjednik Miodrag Simović, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Seada Palavrić, sutkinja Zlatko M. Knežević, sudija Angelika Nussberger, sutkinja Helen Keller, sutkinja.
Protiv ove odluke bili su potpredsjednik Miodrag Simović i sudija Zlatko M. Knežević.
Simović je u svojoj odluci, između ostalog, naveo da se “odlukom Ustavnog suda dovode se u pitanje i ustavne nadležnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine”.
“Kolebajući se između ‘sudske uzdržanosti’ i ‘sudskog aktivizma’, Ustavni sud je pogriješio. Ovdje je Sud, pretjerujući u vlastitoj ‘sudskoj uzdržanosti’, impresioniran političkim značajem ustavnog spora, očigledno ustuknuo pred obavezom da se upusti u suštinu ovog ustavnog spora”, naveo je on.
Protiv ovakve odluke bio je i Knežević. Kako je naveo, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine nije donesen na isti način i po istoj proceduri, što ovlašteni podnosilac i ukazuje, jer ga nikada nije potvrdilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
“Zaključak koji je većina sudija izglasala se svodi na stav da se ovlaštenje Predsjedništva Bosne i Hercegovine odnosi na vrstu, izgled, oblik i sadržaj zastave, pa je, stoga, Parlamentarna skupština bila ovlaštena da donese izmjene i dopune, ali da Predsjedništvo nema ovlaštenje da potvrđuje ovu odluku/zakon, to jest da se odredba iz člana I/6. ne odnosi na izmjene i dopune zakona, jer se radi o načinu i obavezi isticanja, sankcijama za nepoštovanje i nekim drugim pitanjima”; naveo je on.
