Na 25. godišnjicu genocida u Srebrenici u mezarju Memorijalnog centra bit će ukopano devet žrtava.
Salko Ibišević je najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana u mezarju Memorijalnog centra.
Imao je samo 23 godine kada je ubijen. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u sekundarnoj masovnoj grobnici Liplje, u općini Zvornik 2001. godine.
Najstarija žrtva koja će biti ukopana je Hasan (Alije) Pezić iz mjesta Pustoše kod Vlasenice. On je imao 70 godina kada je ubijen, a nestao je 1995. godine na području Kozluka.
Njegovo tijelo je ekshumirano iz masovne grobnice u Kozluku 1999. godine.
Tabuti izneseni na musalu
U mezarju Memorijalnog centra Potočari ove godine biće ukopani: Sead (Huso) Hasanović, rođen 1971. godine u Krivačama, Alija (Bekto) Suljić, rođen 1969. godine u Poznanovićima, Hasan (Alija) Pezić, rođen 1925. godine u mjestu Pustoše, Hasib (Šaban) Hasanović, rođen 1970. godine u Slatini, Zuhdija (Suljo) Avdagić, rođen 1947. godine u Novoj Kasabi, Bajro (Ramo) Salihović, rođen 1943. godine u Voljavici, Ibrahim (Hamid) Zukanović, rođen 1941. godine u Sasama, Salko (Ahmo) Ibišević, rođen 1972. godine u Ljuboviji i Kemal (Husein) Musić, rođen 1968. godine u Glogovoj.
Iz kruga bivše Fabrike akumulatora u Potočarima sinoć su u večernjim satima do prostora Musalle u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari izneseni tabuti s posmrtnim ostacima devet identificiranih žrtava genocida u Srebrenici, izvjestila je Anadolija.
Tabute sa posmrtnim ostacima srebreničkih žrtava na rukama do Musalle prenijeli su članovi porodica ubijenih Srebreničana, komšije i prijatelji.
Tabuti sa posmrtnim ostacima žrtava preneseni su sinoć do Musalle u mezarju Memorijalnog centra gdje će sutra biti klanjana dženaza-namaz i obavljen ukop.
Sinoć je proučena hatma-dova i tevhid za duše devet žrtava genocida, počinjenog nad Bošnjacima Srebrenice, Zaštićene zone Ujedinjenih nacija, u julu 1995. godine.
Preživjeli na čelu kolone
Učesnici „Marša mira“ stigli su jučer, nakon trodnevnog pješačenja, u Memorijalni centar Srebrenica - Potočari kako bi prisustvovali 25. godišnjici genocida počinjenog u julu 1995. godine u Srebrenici.
Učesnike ovogodišnjeg "Marša mira" u Memorijalni centar uvele su majke Srebrenice, javila je Anadolija.
Na čelu kolone prethodnih dana su bili preživjeli iz jula 1995. godine.
"Maršu mira" se jučer pridružio i predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i ambasador Republike Turske u BiH Haldun Koc.
Učesnicima Marša mira pridružili su se na etapi puta Jaglići - Derviševac.
Ovogodišnji "Marš mira", 16. po redu, organizovan je u specifičnim uslovima zbog pandemije korona virusa. Upravo iz mjera predostrožnosti, organizovane su grupe u kojima je manje od 50 učesnika.
„Marš mira“, u otežanim uslovima u organizacijskom smislu zbog pandemije korona virusa, krenuo je u srijedu s Crnog vrha umjesto iz Nezuka, kakva je bila tradicija ranijih godina.
Čuvanje sjećanja i sprječavanje negiranja
U ukupnoj dužini od gotovo 100 kilometara, svih dosadašnjih godina, pa i ove, predvode ga preživjeli Srebreničani koji su isti taj put, samo u obrnutom smjeru, prošli 1995. godine bježeći od sigurne smrti.
Tada je blizu 15.000 muškaraca krenulo iz Srebrenice prema Nezuku, a nakon pet dana pješačenja stiglo ih je blizu 3.500.
Mnogi su ubijeni u zasjedama i granatiranju pripadnika VRS-a i Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a.
Preživjelim Srebreničanima iz godine u godinu u pohodu se pridružuju brojni građani BiH, ali i mnogih drugih zemalja svijeta.
Za razliku od prethodnih godina, kada su na Maršu mira učestvovale hiljade ljudi iz cijelog svijeta, ovaj put ih sudjeluje stotinjak, zbog mjera izdatih radi sprečavanja širenja korona virusa.
Organizatori su ih pozvali i na poštivanje epidemioloških mjera, koje podrazumijevaju nošenje maski i držanje distance.
Marš mira, trodnevno pješačenje koje se organizira od 2004. godine, u okviru obilježavanja godišnjice genocida počinjenog u Srebrenici, simbolizira čuvanje sjećanja i sprečavanje negiranja onoga što se u ljeto 1995. godine dogodilo u Srebrenici i njenoj okolini.
Tada su pripadnici vojske i policije RS-a ubili više od 8.000 djece, staraca, žena i muškaraca srebreničkog kraja.
