ODGOVOR: Es-selamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu! Prije svega neophodno je navesti definiciju “sunneta – nafile”. Termin sunnet (u ovom kontekstu – nafile) označava i koristi se za djelo koje čovjek ako učini bit će nagraðen, a ako ga izostavi neće biti grješan. Na osnovu spomenutog, ne može se kazati da će osoba koja ostavi neke od sunneta dnevnih namaza biti grješna. Čovjek, musliman, ne bi trebao da kontinuirano ostavlja nafile koje se klanjaju uz propisane namaze, naročito ako su u pitanju sabahski sunneti o kojima je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Dva rekata nafile sabahskih sunneta bolja su od dunjaluka i onoga što je na njemu.” (Buharija i Muslim)
Ili ako je u pitanju klanjanje vitr-namaza, za kojeg su neki učenjaci čak kazali da je vadžib, iako je većina učenjaka smatrala da je klanjanje vitra potvrðeni sunnet, a ne vadžib. Neki učenjaci spomenuli su da je kontinuirano ostavljanje klanjanja potvrðenih sunneta pokuðeno, i ako bi čovjek ustrajavao u njihovom ostavljanju, da bi to uzrokovalo odbacivanje njegovog svjedočenja i da bi bio grješan. Stalna komisija za fetve u Sudijskoj Arabiji, kada je upitana da li je grijeh ostavljanje klanjanja sunneta, kazala je: “čovjek koji klanja obavezne –farz-namaze, a ne bude klanjao sunnete, nije grješan, ali će njihovim izostavljanjem izgubiti mnogo sevapa.” (7 tom, str. 232) Allah najbolje zna!
Mr Pezić Elvedin
_____________________
Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik prošao pored kabura koji je bio tek zakopn, pa je kazao: „Dva veoma kratka rekijata, koja vi prezirete i pocijenjujete, kada bi ovaj mogao dodati u svoja djela, njemu bi bilo draže nego ostatak dunjaluka.“ (Ibn Mubarek, u ‘Zuhdu’ 1 / 10 str. broj: 31; šejh Albani ovaj hadis je ocijenio vjerodostojnim. Pogledaj: Es-Sahiha, 3 / 377, broj hadisa: 1388).
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Ko redovno klanja dvanaest rekata sunnetā: četiri prije podnevskog farza i dva poslije, dva poslije akšamskog farza, dva poslije jacijskog farza i dva prije sabahskog farza, Allah će mu sagraditi kuću u Džennetu.“ (Tirmizi)
Dobrovoljni namazi su i uzrok ulaska u Džennet. Prenosi se da je Rebia’ ibn Ka’b zatražio od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da bude sa njim u Džennetu pa mu je on odgovorio da što više čini sedždu, tj. da što više klanja dobrovoljni namaz. (Muslim).
Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, je rekao: “Allah, dž.š., kaže: ”...Najdraže čime Mi se Moj rob približava jeste ono čime sam ga zadužio (farzovi), a zatim Mi se on približava nafilama (sunnetina) sve dok ga ne zavolim…”
