Crnadak je danas učestvovao na neformalnom sastanku ministara inostranih poslova Evropske unije, Zapadnog Balkana i Turske u Bukureštu.
Na sastanku su razmijenjena mišljenja o regionalnoj saradnji u svjetlu procesa evropskih integracija Zapadnog Balkana. Domaćin sastanka bio je rumunski ministar inostranih poslova Teodor Meleșkanu, a predsjedavala mu je visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i sigurnosnu politiku Federika Mogerini.
Crnadak je naglasio da je u BiH postignut potpuni konsenzus u vezi s najvažnijim spoljnopolitičkim prioritetom - procesom evropskih integracija. Govoreći o finalizaciji odgovora na dodatna pitanja koja je Evropska komisija u junu 2018. godine dostavila BiH, Crnadak je izrazio nadu da će institucije u BiH što prije završiti tehnički dio u sklopu mehanizma koordinacije kako bi ti odgovori zvanično mogli biti dostavljeni Briselu i kako bi BiH u 2019. godini dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
On je, međutim, apelovao na evropske institucije da, nakon što prime odgovore, donesu odgovarajuće odluke u vezi sa Bosnom i Hercegovinom u najkraćim mogućim rokovima kako bi se nastavio proces reformi koji se tiče svakodnevnog života građana BiH. Istakao je i da formiranje izvršne vlasti ostaje jedan od glavnih političkih prioriteta, a da evropski put ne smije biti talac tog procesa, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova BiH.
Tokom svog obraćanja, Crnadak je naglasio da regionalna saradnja, pored evropskih integracija, ostaje najvažniji spoljnopolitički prioritet BiH, ali da je najveću smetnju za razvoj regionalnih odnosa donijela odluka prištinskih vlasti o uvođenju taksi od 100% na proizvode iz Srbije i BiH, te da ista odluka mora biti poništena ili suspendovana.
Ministar inostranih poslova BiH je iskoristio priliku da ponovo naglasi kako BiH nije ničim izazvala donošenje predmetne odluke prištinskih institucija.
Crnadak je obavijestio ministre da će nadležne institucije BiH veoma pažljivo analizirati Izvještaj Izborne posmatračke misije (ODIHR) o izborima u BiH, jer se u njemu navode "ozbiljne primjedbe u vezi s prijetnjama i ucjenjivanjem birača, zloupotrebe javnih sredstava, RTV servisa, biračkih odbora, te druge nepravilnosti, što još jednom potvrđuje potrebu izmjene izbornog zakonodavstva".
