Čovjek koji je spasio bosanskog brdskog konja: Slovenci misle štogod hajrovati

.

Nakon što je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i hrane Slovenije registrovalo bosanskog brdskog konja kao autohtonu pasminu ove zemlje, nižu se reakcije bh. stručnjaka iz ove oblasti. Poznati hipolog, Enver Žiga, smatra se čovjekom koji je spasio bosanskog brdskog konja od izumiranja a mi smo ga posjetili na njegovoj ergeli u blizini Visokog.

 

Falsifikovane činjenice

Bosanski brdski konj je jedina prava autohtona pasmina na prostoru bivše Jugoslavije, kaže hipolog Enver Žiga. Ergelu u blizini Visokog je otvorio 2011. kada je ova pasmina bila pred izumiranjem. U tom trenutku, jedina ergela koja ih je uzgajala, ona na Borikama, bila je u veoma lošem stanju. Nakon godina borbe, bosanski brdski konj je preživio a onda ga je Slovenija registrovala kao svog.

“Svako živ zna da ne može bosanski brdski konj, niti je kad bio niti će kad biti slovenačka autohtona pasmina. Jer da je njihova autohtona pasmina, zvao bi se slovenački brdski konj. Ali ja sam njima poručivao da se ne pravi autohtona pasmina odlukom vlade nit se autohtona pasmina pravi jednim bezvrijednim elaboratom. Stotinama godina ovaj konj se ovdje formirao”, govori nam Enver Žiga, hipolog i vlasnik ergele bosanskih brdskih konja.

Prof.dr. Milan Grković je 1929. godine registrovao bosanskog brdskog konja kao bh. autohtonu pasminu, naglašava Žiga.

Tako piše i u većini svjetskih enciklopedija.

“Eh sad, 1992. godine poslije toga, Slovenci su se dosjetili da bi oni mogli tu štogod hajrovati. Jer su skontali da je Bosna u politički nesređenim prilikama, da bi mogli to iskoristiti da prisvoje, odnosno ukradu pasminu”, nastavlja Žiga.

Odluka slovenačke vlade temelji se na elaboratu njihovih naučnika. Radi se o ljudima koje Enver Žiga dobro poznaje i sa kojima je sarađivao. O tekstu na kojem temelje prisvajanje bosanskog konja kaže:

“Iskrivljene činjenice, falsifikovane činjenice, falsifikovani podaci… Nijednog jedinog podatka oni nemaju da bi to mogla i biti negdje u dalekoj prošlosti slovenačka autohtona pasmina. Dakle, radi se o klasičnoj krađi”, ističe Žiga.

Mali div i dijete surove bosanske prirode

Bosanski brdski konj je prepoznatljiv po tome što je nesrazmjerno snažan u odnosu na svoju veličinu. Zovu ga i malim divom koji je dijete surove bosanske prirode.

“Radi se o izrazito inteligentnom konju. Svaki ovaj konj, u roku od dva dana, vi ćete njega naučiti da radi bilo šta. Samo je važno da mu znate objasniti šta vi hoćete od njega. Nije zahtjevan u pogledu ishrane. Imamo sad desetine i stotine konja koji prežive potpuno slobodni u prirodi, bez ikakve ljudske pomoći”, navodi Žiga.

Kako kaže naš sagovornik, bosanski brdski konj je utkan u temelje Bosne i veoma zaslužan za opstanak ljudi u BiH. Bio je tu u ratovima, u miru, kada se radilo i radilo… A danas, kada je njemu potrebna pomoć za opstanak, valjda ga nećemo iznevjeriti.