Podsjetimo, nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u izbornom danu nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH, taj raspored će biti drugačiji u odnosu na prethodne.
Tako će, Hercegovačko-neretvanski kanton po novom zakonu davati devet delegata. Pet će biti iz reda hrvatskog naroda, dva iz srpskog te po jedan iz reda Bošnjaka i Ostalih. Napomenimo, ranije je iz ovog kantona u Dom naroda FBiH išlo troje Hrvata.
Što se tiče Zapadnohercegovačkog kantona iz reda hrvatskog naroda u Dom naroda idu četiri delegata, u odnosu na ranijih tri, dok Bošnjaci, Srbi i Ostali daju po jednog delegata.
U Kantonu 10 Hrvatima pripadaju tri delegatska mjesta u Domu naroda FBiH, a ranije su imali dva. Srbi daju četiri, a Bošnjaci i ostali po jednog delegata.
Srednjobosanski kanton daje četiri delegata iz reda hrvatskog naroda, o odnosu na tri koliko je davao prije, dva Bošnjaka, u odnosu na jednog koji je davao prije, te po jednog Srbina i delegata iz reda Ostalih.
Unsko-sanski kanton daje tri delegata iz reda Bošnjaka, tri iz reda Srba te po jedan iz reda Hrvata i Ostalih. Bošnjaci i Srbi dobili su Schmidtovom odlukom po jednog dodatnog delegata iz ovog kantona.
Zeničko-dobojski kanton daje četiri delegata Bošnjaka, dva Hrvata, dva Srbina i jednog Ostalog. Schmidtovom odlukom Bošnjaci, Hrvati i Srbi dobivaju po jednog dodatnog delegata.
Schmidtova odluka nije promijenila broj delegata u Bosansko-podrinjskom kantonu. Bošnjaci, Srbi, Hrvati ostaju na po jednom delegatu, koliko će imati i Ostali.
Ista situacija je i u Posavskom kantonu, gdje će Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Ostali dati po jednog delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.
U Tuzlanskom kantonu u Dom naroda Parlamenta FBiH ide pet bošnjačkih delegata, jedan iz reda hrvatskog naroda, tri Srbina i jedan Ostali.
Kanton Sarajevo u Parlament FBiH daje četiri delegata iz reda Bošnjaka, pet Srba, jednog Hrvata i dva iz reda Ostalih. Schmidtovom odlukom, Kanton Sarajevo daje jednog Bošnjaka, Dva Srbina i jednog Ostalog više u odnosu na prethodne godine.
