“Ono što je znakovito jeste povećanje cijene benzina, jer je proizvodnja benzina puno skuplja od proizvodnje eurodizela, ko poznaje tehnološki proces zna da se eurodizel nalazi negdje blizu 40, te derivacija benzin neka je 60 te derivacije, ali eto zbog manje potražnje za benzinom, odnosno, zbog dominantnog broja auta koja troše eurodizel, još imamo veću cijenu eurodizela, što možemo reći, nije prirodno”, dodaje Bošković.
Pomoglo bi ukidanje akciza i PDV-a
“Mnogo bi pomoglo ukidanje akciza, 30 feninga, plus PDV, to je nekih 35 feninga, ako samo vidimo razliku u strukturi PDV-a na cijene koje su bile 2,2 KM ili nešto i ove sada 3,2 KM. PDV se povećao za nekih 20-ak feninga u odnosu na one cijene koje smo imali. Činjenica je da su sve zemlje okruženja i EU barem u jednom dijelu utjecale na smanjenje tih poreznih davanja, zašto se to kod nas nije desilo, to nije pitanje za struku, nego za politiku”, objašnjava Bošković.
Bošković naglašava da je logičan slijed nekih predviđanja ususret sezoni da se uvijek povećava potrošnja i potražnja.
“I u pravilu je to godinama tako, osim nekoliko godina. Uvijek su ‘skakale’ cijene u sezoni, odnosno, bila je veća ponuda od potražnje. Kako je nafta globalan proizvod i ne vidimo da se nadomještaju neke količine od nekih zemalja, nemamo neku pojačanju proizvodnju, logično je očekivati zbog povećane potražnje, još dalji skok cijena. Može se reći kada govorimo o BiH da su cijene goriva na historijskom maksimumu, ali porezna struktura u godinama s kojima poredimo to, ako se referiramo na cijenu barela nafte, odnosno na tonu prerađene nafte, najveće su do sada. Ali, nismo imali istu strukturu poreznih cijena, niti sve zemlje u okruženju na koje se mi referiramo od kuda dobijamo gorivo, nemaju istu poreznu strukturu, pa zbog toga naši nekakvi, nazovi stručnjaci, kažu da imamo najniže cijene u okruženju, ali imamo i najniže plate, tako da kada se to komparira dobijemo situaciju kakvu imamo”, stava je Bošković.
Pitali smo ga kako u ovakovoj situaciji pomoći građanima.
“Ono što bi moglo dakle pomoći našim građanima, našoj privredi jeste da se utječe na tu strukturu cijene. Ona se sastoji iz tri dijela, to je taj berzovni, nabavni, rafinerijski dio, marža je ograničena – to je drugi segment, treći je nekakva porezna politika, koja je u našim rukama i na koju se eventualnomože utjecati. Ako postoji dobra volja, barem na određeno vrijeme, na tri mjeseca, ali se u svakom slučaju ne slažem s onima da to ne bi ništa pomoglo, pomoglo bi, taj iznos, plus PDV. Mi, dakle, imamo dvostruko oporezivanje trošarina, cestarina i ostalog. Sve se još jedanput uveća za iznos PDV-a. Tako da taj iznos za koji bi se to umanjilo, plus PDV, dovelo bi do određenog olakšanja jer bismo imali bez obzira na to koliki smo potrošač nekoliko litara napunjenih više”, zaključuje Bošković.
Prijevoznicima poskupljenje “omča oko vrata”
Nikola Grbić iz Udruženja prevoznika Republike Srpske također tvrdi da s e u toku naredne sedmice “očekuje novo poskupljenje goriva, za nekih 20 feninga”.
Ističe da je suvišno govoriti šta će to značiti za prijevoznike.
“Mnogo puta sam to napomenuo. Svako poskupljenje goriva je jedna omča oko vrata prijevoznicima. Još ću jednom naglasiti da kada je prije deset ili petnaest godina, učešće goriva bilo u realizaciji transporta 30 posto, to je bilo već haotično stanje, ali danas s ovim cijenama goriva i s cijenama koje će biti za nekoliko dana, mi smo negdje oko 70 do 75 posto učešća u realizaciji goriva. Znači, veoma katastrofalno stanje. Naravno kao i svaki put nadležnim institucijama ukazujemo na taj problem, pokušavamo ih uvjeriti da treba da se odreknu, ne akcize koju su sada htjeli da kao fol pomognu 30 do 40 feninga, nego da se država odrekne 1.10 KM koju ubire od jedne litre goriva, međutim, nažalost, kao što ste svi očevici, nema razumijevanja i mislim da se to neće desiti”, naglasio je Grbić.
Institucije zakazale
Grbić napominje i sljedeće:
“Ne znam da li postoji ijedna institucija kojoj nismo uputili dopis, tražili da razgovaramo na tu temu kako bismo ukazali na situaciju koja je zaista više nego katastrofalna, kako bismo ukazali tim nadležnima da je ovaj privredni subjekt veoma bitan u BiH i da je bukvalno ne na koljenima nego padamo totalno. Nažalost do dan danas jedina komunikacija koja je bila jeste s Ministarstvom saobraćaja i komunikacija BiH, ali oni su sami nemoćni, a sve ostale institucije su totalno zakazale i apsolutno ih ne zanima ovaj problem koji imamo s cijenom goriva”, smatra Grbić.
Cijene goriva već na historijskom maksimumu
Novo poskupljenje goriva građani ocjenjuju katastrofalnim.
“I do sada ne znam kako smo, ali moramo, moramo na posao, ja vozim dalje na posao, koliko god da je, moram platiti. Prije sam za 30 KM mogla skoro dvije sedmice voziti, sada ni sedam dana”, kaže građanka.
Neki ne želi više ni komentarisati, samo kažu “sve poskupljuje, narod se ne diže, ne buni se, znači – svima je dobro”.
Kakve su cijene u zemljama okruženja?
Prema podacima GlobalPetrolPrices.com od 23. maja, kada govorimo o zemljama koje su bližem i malo daljem susjedstvu, najviše cijene trenutno su u Albaniji 2.086 EURA po litru, potom Hrvatskoj 1.922 EURA, slijedi Crna Gora 1.818 EURA, odmah nakon BiH 1.725 EURA po litru, Srbija 1.674, Slovenija 1.668, te najniža cijena u Sjevernoj Makedoniji 1.646 eura po litru.
