Sa 3.000 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava Cazin je na samom vrhu u Bosni i Hercegovini, a najveći je i pojedinačni proizvođač mlijeka u BiH. Među vodećim u BiH je i u proizvodnji malina, jagodičastog voća, povrća, a razvijena je staklenička proizvodnja. Također, Cazin ima i brendiran kestenov med kao geografsku oznaku.
U Gradskoj upravi cijene taj potencijal, što govori i činjenica da su jedna od rijetkih lokalnih samuprava koja izdvaja poticaje za poljoprivredne proizvođače.
Gradonačelnik Cazina, mr. Nermin Ogrešević, ističe da bi se Federacija i Unsko-sanski kanton morali strateški postaviti prema razvoju poljoprivrede, za koju postoji dobar temelj.
- "U Cazinu ima 120 biznisa registrovanih samo u mljekarstvu, a država treba uraditi strategiju kako bi znali u kojem pravcu kanališemo razvoj poljoprivrede i onda će biti napretka" - naveo je Ogrešević.
Uz takav trend u poljoprivredi, ali i drugim segmentima, vidljivi su pomaci i u broju zaposlenih.
Ogrešević je dodao da po zvaničnim statistikama raste broj registrovanih firmi i obrta, što dovodi do povećanja broja zaposlenih.
I ova sredina, poput ostalih u BiH, susreće se sa problemom odlaska mladih, ali na taj proces gledaju kao šansu za još bolje rezultate. Naime, 12.000 Cazinjana u dijaspori smatraju značajnim generatorom razvoja i ideja, te investicija.
Postoje primjeri malih i velikih biznisa koje su pokrenuli ljudi iz Cazina koji su prethodno stekli određene vještine u inostranstvu, što je istakao i Ogrešević. Po njegovim riječima, gradska uprava je u stalnom kontaktu sa dijasporom i da konstantno pronalaze načine da njihove vještine i kapital iskoriste za razvoj Cazina.
