Ministar unutrašnjih poslova Njemačke Horst Seehofer rekao je da je Njemačka 2018. godine primila oko 185.000 zahtjeva za azil, što je 17 posto manje u odnosu na prošlu godinu i daleko manje od 2015. godine kada je 890.000 migranata zatražilo azil u Njemačkoj.
"Ovaj problem je sada pod kontrolom. Nudimo zaštitu ugroženim kategorijama, ali da bi sistem funkcionisao moramo znati izdvojiti one kojima azil nije potreban", rekao je Seehofer.
Ipak, iako je broj zahtjeva za azil manji, broj deportacija je povećan. Nakon migracijske krize broj deportacija udvostručen je na 20.000 godišnje i od tada je zadržao taj broj bez obzira na veliki pad zahtjeva za azil.
Samo prošle godine je više od 8.000 ljudi je vraćeno u zemlje Europske unije u koje su prvi put stigle. Broj deportacija također pokazuje da se zemlje EU još uvijek prepiru oko toga ko je odgovoran za osobe koje traže azil. Ovi podaci, između ostalog, pokazuju da se Njemačka udaljila od "kulture dobrodošlice" kojom je pozdravila izbjeglice 2015. godine.
Prošle sedmice je donji dio njemačkog parlamenta Maroko, Alžir, Tunis i Gruziju stavio na listi sigurnih zemalja nakon čega je tražiteljima azila iz tih zemalja mnogo teže ostvariti status izbjeglica. Prema podacima njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova 2017. godine je više od 15.000 osoba iz ove četiri zemloje podnijelo zahtjev za izbjeglički status, a samo sedam njih je dobilo azil. Okom 300 osoba iz ove četiri zemlje dobilo je određeni oblik privremene humanitarne zaštite što više neće biti slučaj, piše Klix.ba
Broj zahtjeva za azil u Njemačkoj opada, ali broj deportacija raste
Za skoro četiri godine u Njemačku je ušlo više od milion migranata i zatražilo azil, no sada Njemačka pojačava vlastite zakone u vezi sa zahtjevima za azil i pokušva pojačati deportacije.
Izvor:
