Prema istraživanju britanskog Instituta "Francis Crick", riječ je o ostacima virusa koji se probude, tj. koji reaguju kada se pojavi ćelija raka. Time imunološki sistem napada tumor.
Ovo otkriće se želi iskoristiti za razvoj vakcina za poboljšanje liječenja raka ili čak prevenciju njegovog nastanka. Primijećena je povezanost između većih izgleda za preživljavanje raka pluća i dijela imunološkog sistema koji se zove B-ćelije, a koji se koncentriše oko tumora.
B-ćelije su dio ljudskog organizma koji proizvodi antitijela i poznatije su po svojoj ulozi u borbi protiv zaraza, kao što je zaraza koronavirusom.
"Ispostavilo se da antitijela prepoznaju ostatke onoga što se naziva endogenim retrovirusima", ukazao je Julian Downward, pomoćnik direktora istraživanja na Institutu "Francis Crick".
Retrovirusi svoje genetske instrukcije daju čovjekovom organizmu. Neke od tih instrukcija omogućavaju da ćelije imaju korisne svrhe, ali su ostale instrukcije strogo kontrolisane kako se ne bi širile. Nekada je postojala snažna kontrola retrovirusa, ali takva kontrola više ne postoji.
Antitijela podstiču druge dijelove imunološkog sistema da se izbore sa zaraženim ćelijama. Zapravo, imunološki sistem pokušava da ukloni ćelije raka. Profesor George Kassiotis smatra da je fascinantno to što su retrovirusi možda kod naših predaka izazvali rak, a da nas sada štite od raka.
Istraživanjem, koje je objavljeno u naučnom časopisu Nature, utvrđeno je skoro beskonačna sposobnost raka da evoluira. To je istraživače navelo da više budu posvećeni pitanjima prevencije raka, jer je njegovo širenje teško zaustaviti.
