Borba s visokim temperaturama: Evo kako nastaju i šta raditi

klima

Bosna i Hercegovina i regija suočeni su s prvim toplotnim talasom ove godine, s temperaturama koje će doseći i do 40 stepeni Celzijusa. Kardiolog Goran Popović upozorava za N1 da su najugroženiji hronični i srčani bolesnici, kao i stariji ljudi. Kako bi se izbjegli kolapsi usljed vrućina, Popović savjetuje da se ne izlazi iz kuće bez flašice vode, šešira ili kačketa, te sunčanih naočara. Također, preporučuje izbjegavanje dužeg boravka u neklimatizovanim prostorijama i izlaganja suncu u najtoplijem dijelu dana.

Toplotni valovi nepovoljno djeluju na većinu ljudi, posebno na one s hroničnim bolestima, srčane bolesnike i starije osobe. Popović naglašava važnost zaštite od sunca, hodanje u sjenci i izbjegavanje zatvorenih, neklimatizovanih prostora kako bi se spriječilo pogoršanje hroničnih stanja.

Tokom visokih temperatura često dolazi do vrtoglavica, nesvjestica i povremenih gubitaka svijesti, što može dovesti do povreda. Srčani bolesnici trebaju redovno uzimati terapiju i konzultirati se s kardiologom o mogućem smanjenju doza lijekova, a ne oslanjati se na informacije s interneta.

Najmlađi bi se trebali štititi jednako kao i odrasli, izbjegavanjem direktnog izlaganja suncu i korištenjem krema sa visokim zaštitnim faktorom. Hidratacija je ključna za sprječavanje toplotnog udara. Potrebno je unositi dovoljne količine tečnosti, a elektroliti izgubljeni znojenjem mogu se nadoknaditi pijenjem mineralne vode.

Toplotni udar najčešće nastaje u zatvorenim, neklimatizovanim prostorijama. Potrebno je što prije izvesti osobu iz takvog prostora, poprskati je vodom i spriječiti gubitak svijesti.

Sunčanica nastaje usljed dužeg izlaganja nezaštićene glave sunčevim zracima, a simptomi uključuju glavobolju, mučninu, povraćanje i povišenu temperaturu. U tim slučajevima osoba se treba skloniti u hladovinu, piti tečnost u gutljajima i masirati hladnom vodom.