Svakog dočekuje, kaže kao prijatelja, i zato se brojni vraćaju. I njoj i Sarajevu.
"Imala sam nekoliko djevojaka koje su dolazile po dva, tri puta godišnje. Jedne godine je bilo veoma interesantno. Ja sam pravila zimnicu sa svojom rodicom. Pravile smo ajvar i bestilj. Oni kad su vidjeli, kažu, možemo li slikati, možemo li probati, možemo li miješati... ma to je bila uživancija. Mi smo onda malo pustili muziku, priredili kafu. To je ugođaj bio. Oni pričaju, zahvaljuju se, kao da smo ne znam šta uradili, a mi smo stvarno bili domaći i opušteni, radili svoj posao", ispričala nam je Muharemović.
Njen primjer pokazuje kako bi trebalo da izgleda turistička ponuda u zemlji koja se bori da stekne renome turističke destinacije.
Najviše stranih turista
Bosna i Hercegovina zabilježila je za 22 posto veću turističku posjećenost nego u junu prošle godine, od čega je 70 posto stranih turista.
Mada statistički podaci govore o povećanju, turistički potencijal BiH daleko je od iskorištenog. Stručnjaci i turistički radnici smatraju da statističke brojke ne znače puno u ukupnoj slici, jer se turizmu u zemlji ne pristupa sistemski.
Da nije napora pojedinaca, mahom iz privatnog sektora, tvrde, zemlju bi turisti zaobilazili, jer je turizam priča i industrija doživljaja, jer ljepota ima svuda i mimo BiH.
Turizam nije samo iznajmljivanje smještaja, gastronomska ponuda ili nacionalni spomenici, tim prije što je svega dva posto teritorije pod nekom vrstom zaštite, bilo okolinske ili historijske. Ako se već nudi, turisti žele ukupan dojam, priču, doživljaj i iskustvo.
Jedna od najpoznatijih uspješnih turističkih priča u BiH jeste Međugorje.
Milion turista u Međugorju
Godišnje kroz ovaj hercegovački gradić prođe milion turista, uglavnom vjernika katolika. Uprkos izuzetno velikoj posjećenosti već decenijama, nadaleko čuveno svetište i njegove sadržaje očuvala je lokalna zajednica i ljudi koji tu žive.
Pomoć države potpuno je izostala, kaže Željko Vasilj, voditelj Ureda Turističke zajednice Međugorje:
"Tek u zadnjih par godina preko lokalnih pa i županijskih tijela vlasti pokušavamo da se neke stvari promijene poput infrastrukture, prije svega cestovne, da se konačno nešto uradi. Evo tak sada se odlučuje da se, nakon 38 godina, pristupna cesta koja izlazi sa autoceste graničnog prelaza Bijače i prolazi kroz Međugorje, uradi na jedan zadovoljavajući način. To je počelo prije dva mjeseca da se radi."
Turisti, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u zemlji prosječno borave oko tri noći, a najviše ih je iz Saudijske Arabije, Hrvatske, Srbije, Kine, Turske...
Samo postojanje prirodnih ljepota ili spomenika kulture u turističkom smislu ne znači mnogo, kaže Almir Peštek, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
Stručnjak u oblasti turizma kaže kako se turizam deklarativno podržava, ali sve se svodi na inicijativu privatnog sektora, i jako malu pomoć države:
"Treba da razmišljamo kako da povećamo turističku potrošnju na destinaciji, imajući u vidu prirodu dolazaka turista u BiH. Mi govorimo o kratkim dolascima i kratkom zadržavanju. I onda se postavlja pitanje šta možemo uraditi da maksimiziramo efekte tog boravka. Šta mi turistima nudimo? Moram reći da je zaista sramota ako turistima, a to radimo, nudimo suvenire iz Kine ili iz Turske, ako im nudimo hranu iz uvoza, o kakvom mi turizmu možemo govoriti?"
Mnogo je, upozorava Peštek, sive ekonomije u turizmu, tako da su brojke relativne, jer je mnogo neprijavljenih iznajmljivača, turističkih vodiča, usluga transporta, inspekcijski nadzor je slab, a s tim i efekti po zemlju.
Kosmopolitski duh Sarajeva
Što se domaćem stanovništvu čini zanimljivim, ne mora nužno biti zanimljivo i turistima.
Izabel je Francuskinja, sa mjestom boravka u Velikoj Britaniji. Oduševljena je, kaže Baščaršijom, ali i drugim sadržajima, te planira ići i u Mostar.
"Količina kosmopolitskog duha i različitih kultura, a najviše me fascinirao pogled sa žičare. Voljela bih da ima više mjesta i bazena gdje se može plivati", kaže sagovornica RSE.
Glen je kaže Londonac i sviđa mu se kaže ukupan ambijent Sarajeva:
"Do sada su veoma dobri utisci. Jako prijateljski ljudi, topli i jako je kosmopolitski grad, hrana je dobra i radujem se da probam još i pivo."
U grupi kineskih turista su En i Đi Jing. S osmjehom govore šta im se najviše dopada.
"Hrana, prirodne ljepote", kaže En.
"Prirodne ljepote i istorija Sarajeva", nadovezuje se Đi Jing.
Sa začelja TNT liste
Iako bilježi rast BiH je navodi Almir Peštek prema TNT (Travel and tourism) indeksu Svjetskog ekonomskog foruma 113. od 136 zemalja na svijetu po razvoju turizma.
"Veoma često to kažemo mi smo posebni, drugačiji, ali je li to tako. Ono što je potrebno da bismo razvijali turizam, osim atrakcije, prirodnih i društvenih koje su inicijalni motiv turista, mi moramo imati i receptivne sadržaje, ugostiteljske objekte, smještajne kapacitete zabavne sadržaje, ostale usluge. Prema TNT indeksu mi smo na samom začelju po vazdušnoj infrastrukturi, zemaljskoj infrastrukturi mi moramo biti lako pristupna destinacija, moramo imati dobre aranžmane i niz aktivnosti na destinaciji kojima će se turisti baviti tokom boravka", kaže Peštek.
Turizam veže za sebe i zanatstvo, bankarstvo, trgovinu, poljoprivredu. Svjesni su toga i turistički djelatnici u Međugorju, kaže Vasilj, te apeluju da se napravi efikasniji sistem, te navodi primjer:
"Sve se ovdje dešava na jednom malom prostoru i onda je logično da ljudi koji dođu izvana žele obići neke interesantne destinacije. Naravno, tu je prije svega, Mostar sa svojim Starim mostom broj jedan destinacija koju svi žele obići u jednom poludnevnim izletu. Imamo mi odlaske i do Jadrana, od Blagaja, Počitelja, Mostara, Kravice, Humca, Hutova blata itd. Puno ovdje ljudi može imati koristi i puno ljudi bi moglo imati koristi, ali treba puno više strategijskog razmišljanja, ali i ulaganja."
BiH ima velike potencijale da napravi velike turističke brendove, kažu stručnjaci - od Sarajevo film festivala, preko Međugorja, priča koje se vežu uz Prvi svjetski rat, pa do posljednjeg rata, piše Radio Slobodna Evropa.
