Ističe da u udžbeniku nema ništa sporno kada se čita u kontekstu koji je namjera autorice.
"Sve što je napisano u udžbeniku, ja kao dugogodišnji profesor geografije stojim iza toga. Samo je kontekst u kojem je to napisano sasvim drugi. Udžbenik je pisan 2006. godine i u tom kontekstu je poslanik Kapidžić dao drugačije značenje", rekla je ona.
Prije nego što je objasnila šta termin "državna zajednica" treba da predstavlja u kontekstu lekcije za osnovce te dobi, kazala je da je suludo imputirati joj antidržavničko ponašanje.
"To je izvučeno iz konteksta, ja ne mogu da vjerujem da neko pokušava meni moj patritoizam narušiti, je l treba ja kao žena da pričam o svojim ratnim danima i koliko sam provela u skloništima da bih se odbranila. Ja sam to pisala 2006. i u tom kontekstu je to bilo važno da se konstitutivnost naglasi. Ovo je strašno za mene koja imam 31 godinu staža, koja sam u ratu radila u podrumima dobrinjske škole. Učenici su se moji digli da kažu da znaju ko sam i koji sam patriota i da ni u jednom momentu ne sumnjaju šta sam tom rečenicom željela da kažem. Mene su oni prvo i obavijestili o svemu ovome", rekla je Kulašin za Klix.ba.
Zatim je objasnila da su upute Ministarstva obrazovanja iz tog perioda (otprilike 2005. godina) bile takve da se akcenat stavi na konstitutivnosti naroda te da je u tom smislu i napisano da je BiH "državna zajednica konstitutivnih naroda". Terminom "zajednica" se, kako ona ističe, ne misli na entitete i Brčko distrikt, odnosno njeno državno uređenje jer to i nije u sferi razumljivog za učenike te dobi.
"Pokušava mi se imputirati da sam ja mislila na entitete, a ne na tri konstitutivna naroda što nije tačno. To zajednica je povezano s prostorom na kojem žive tri naroda, a ne sa unutrašnjom podjelom. Rečenica se odnosila na to da je BiH prije svega zajednica konstitutivnih naroda. U periodu kada je pisan udžbenik je itekako favorizirana konstitutivnost naroda kao nešto što se u odgojnom smislu trebalo njegovati kod djece. Ja nisam umanjivala značaj građana BiH, ali tom uzrastu, kada se učeniku 5. razreda objašnjava, onda se trebala istaknuti konstitutivnost naroda BiH", navela je.
Na zamjerku zašto nisu navedeni Ostali i građani, istaknula je da su i oni jako važni te da su posebno navedeni u lekciji o narodima u BiH.
"Naravno da su bitni i Ostali, tu se u potpunosti slažem. Ali, uputa je bila da se naglasi konstitutivnost naroda. Kasnije se spomene u udžbeniku da osim tri konstitutivna naroda žive i Jevreji, Romi i svi ostali koji žive u BiH i da su svi ravnopravni. To stoji u dijelu kada govorim o etničkoj strukturi stanovništva jer na raznim mjestima u u udžbeniku se piše o narodima", kazala je.
Banja Luka "postaje glavni grad" RS-a
U dijelu knjige koji se odnosi na Republiku Srpsku je navedeno da Banja Luka "postaje glavni grad" tog entiteta. Autorica objašnjava da je mislila na to da postaje jedan od najznačajnijih gradova zbog svog administrativnog, kulturnog i drugog značaja.
"Kada se govori o Banjoj Luci kao glavnom gradu, ja tu nisam rekla da je ona glavni grad entiteta, nego da je to najveći grad, da je on sjedište, kao najbrojniji grad, da je to obrazovno, kulturno središte RS i slično. Ono što je tražilo Federalno ministarstvo kao upute tada je da spomenem najveće gradove i to sam uradila", rekla je Kulašin.
Priznaje da je "glavni grad" nespretna formulacija te naglašava da je u knjizi napisano kako je Sarajevo glavni grad.
"Prihvatiću aspekt da rečenica nije bila dovoljno razumljiva, možda je trebalo reći najvažniji. No, njima to na tom uzrastu nije važno da znaju, nego da su to najveći i vodeći gradovi u BiH", poručila je.
