Doručak, koji se smatra najvažnijim obrokom u danu, igra ključnu ulogu u pokretanju našeg metabolizma i osigurava energiju potrebnu za naše dnevne aktivnosti, a neke vrste hrane mogu nam više odmoći nego pomoći.
Američka nutricionistica Abby Grimm za magazin She Finds otkrila je kako su među tri najgore namirnice koje možete odabrati za prvi obrok u danu - peciva, visoko prerađeno meso i žitarice s umjetnim zaslađivačima.
Peciva - Grimm počinje tako što kaže da se peciva poput krofni ili rolnica s cimetom prave od rafiniranog bijelog brašna i šećera, što rezultira niskim sadržajem vlakana .
"Ove vrste peciva ne podržavaju zdrave nivoe crijevnih bakterija i zapravo mogu hraniti prekomjerni rast loših bakterija kao što su candida i citrobacter", pojašnjava.
Ona dalje dodaje da "ova hrana za doručak negativno utječe na zdravlje crijeva i upravljanje težinom jer visok šećer može dovesti do viših nivoa inzulina u tijelu. Visoki nivoi inzulina mogu dovesti do nakupljanja masti u tkivima, čineći gubitak težine izuzetno teškim.
Visoko prerađeno meso - uključujući kobasice i salame, predstavlja prijetnju zdravlju crijeva i kontroli težine. Ovo meso se obično podvrgava opsežnoj preradi, sadrži povišene nivoe zasićenih masti i aditiva. Redovna konzumacija takvog prerađenog mesa povezana je s povećanim rizikom od upale u crijevima, narušavajući osjetljivu ravnotežu mikrobioma.
"Jedenje previše prerađenog crvenog mesa može uzrokovati nepovoljne promjene u mikrobiomu, što znači više patogenih bakterija, a manje zdravih bakterija. Uzgajano, visoko prerađeno meso dolazi od životinja koje su hranjene nekvalitetnom hranom i često im se ubrizgavaju hormoni i druge hemikalije. Ove komponente mogu utjecati na zdravlje crijeva i težinu jer mogu izazvati upalu u cijelom tijelu", napominje Grimm.
Žitarice sa umjetnim zaslađivačima - Umjetni zaslađivači, koji se često dodaju radi poboljšanja okusa bez kalorija, mogu poremetiti ravnotežu crijevnih bakterija, potencijalno dovesti do nepovoljnog sastava mikrobioma. Osim toga, studije sugeriraju da bi konzumacija umjetnih zaslađivača mogla ometati prirodnu regulaciju apetita u tijelu, potencijalno doprinoseći povećanom unosu kalorija i, posljedično, debljanju.
"Ne samo da žitarice često sadrže malo vlakana, puno šećera i malo hranljivih materija, žitarice često sadrže šećer i vještačke zaslađivače i šećerne alkohole kao što je eritritol koji mogu da poremete rad creva. Šećerni alkoholi uvlače vodu u probavni sistem, izazivajući nepovoljne simptome poput nadutosti, rijetke stolice, plinova i grčeva u želucu. Oni također mogu promijeniti sastav dobrih i loših bakterija u mikrobiomu", kaže Grimm.
Grimm dalje dodaje da uz nedostatak proteina, ovi izbori hrane mogu doprinijeti nereguliranom visokom nivou šećera u krvi. Povišen šećer u krvi, zauzvrat, ima tendenciju da potakne povećanu potrošnju šećera, što u konačnici rezultira debljanjem.
