Izreka "Zdrav k'o dren!" dobro je poznata u narodu. U narodnim vjerovanjima drijen simbolizira zdravlje i vitalnost. To podrazumijeva da plodove ove otporne samonikle biljke, posebne prehrambene vrijednosti i ljekovitih svojstava, treba što češće koristiti.
Područja kao što su: Goražde, Konjic, Bugojno, Višegrad, Bosanska Krupa, Bužim, Bihać i Cazin su samo neki od gradova koji su bogati sa ovom voćnom kulturom.
Plodovi drijena mogu se konzumirati neprerađeni, kao zdravo i ukusno šumsko voće, ili se prerađuju u pekmez, marmeladu, slatko, kompote, voćne sokove, likere i čajeve. U Francuskoj i Italiji od ovog se voća nekad pravilo vino, a danas se na tom području nedozreli plodovi drijena konzerviraju u slanoj vodi i konzumiraju kao masline.
U Rusiji se koriste kao začin jelima od mesa i ribe te za pripremu kiselih juha, a u Njemačkoj kao dodatak jelima od tijesta i ribe.
Tanini, pektini i organske kiseline prisutne u plodovima drijenka, povoljno djeluju na sluznicu crijeva, zbog čega se čaj, sok, pekmez i drugi proizvodi od zrelih plodova drijena koriste kao vrlo ukusan lijek za lječenje proljeva i drugih crijevnih bolesti.
Smatra se da nezreli plodovi mogu pomoći kod zaustavljanja krvarenja, dok zreli plodovi djeluju kao lijek kod groznice te pomažu jačanju organizma.
Cornus mas djeluje kao diruetik, potpomaže radu bubrega i spriječava zadržavanje vode u organizmu. Na taj način, baš kao i lijekovi za izbacivanje tečnosti , pomaže da se smanji visok krvni pritisak.
Sok od drijena obiluje mineralima kao što su cink, kalijum, bakar, magneziujum, natrijum, željezo.
Kao takav odličan je za oporavak dehidriranog organizma i u situacijama kada usred proliva ili povraćanja dođe do većeg gubitka minerala i hranjivih materija u organizmu. Ruski naučnici su ustanovili da drijen, kora stabla i listovi posjeduju antimikrobiološko svojstvo.
Mesnati dio ploda i ulje iz sjemenki može da se koristi za regeneraciju kože i sluzokože.
