Ramazanski somun se od lepina koji se služe tokom ostatka godine razlikuje po tome što je posut sjemenkama ćurokota. Iftarska sofra gotovo je i nezamisliva bez toplog somuna, stoga ne čudi da su sarajevske ulice zbog toga prvog dana posta ispunjene ljudima koji čekaju u redovima.
Sigurno se ponekad pitate kako je nastao sarajevski somun i po čemu je dobio ime?
Naime, nastanak ovog peciva veže se za Gazi Husrev-begov dolazak u Sarajevo 1521. godine. On je naredio izgradnju musafirhane kako bi putnici namjernici tu mogli spavati te imaret kako bi se u njemu mogli hraniti.
Imaret je bio tako dobro opremljen da su u njemu, privučeni ukusnim jelima, osim siromaha i putnika, počeli jesti i pripadnici viših staleža pa je čak i sam Gazi Husrev-beg tu često uživao u domaćim specijalitetima.
Somun je prvi napravio Gazi Husrev-begov intendant (glavna osoba zadužena za opskrbu vojske). Gazija je svog intendanta zadužio da za potrebe imareta napravi posebno pecivo koje će biti ukusno, jednostavno te brzo napravljeno. Intendant je iskoristio turski recept uz blago prilagođavanje, a prezivao se Somun po kojem je ovo popularno sarajevsko pecivo i dobilo ime.
Intendant koji ga je napravio, osmislio je i zanimljivu šaru na somunu koja podsjeća na mušebak, drvena rešetka na prozorima ženskih prostorija u muslimanskim kućama.
Od tada do danas somun je neizostavan na sarajevskim soframa tokom ramazan.
