Izložba pod nazivom Labirint devedesetih biće otvorena večeras u 19 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, kao plod trogodišnjeg istraživanja, rada i saradnje pojedinaca, stručnjaka, aktivista i partnerskih organizacija iz zemalja bivše Jugoslavije okupljenih oko inicijative Muzej devedesetih.
Na konferenciji za štampu, održanoj povodom otvaranja izložbe “Labirint devedesetih” u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu prisutnima su se obratili Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH, i autori izložbe “Labirint devedesetih” Dejan Ubović, Dubravka Stojanović i Igor Štiks.
Sarajevska izložba Labirint devedesetih predstavlja dopunjenu i proširenu verziju pilot izložbe istog naslova koja je tokom ljeta 2023. godine bila postavljena u Beogradu.
Ističući važnost postavljanja ove izložbe u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine, Elma Hašimbegović istakla je dva aspekta: “Jedan aspekt je historiografski – devedesete je važno posmatrati s vremenske distance, a zatim i u mnogo širem sagledavanju nego što to čine naši lokalni i nacionalni diskursi. Ozbiljan tim historičara, na čelu s Dubravkom Stojanović, pokušao je sagledati devedesete iz jednog šireg ugla. S druge strane, važan nam je muzeološko-obrazovni dio jer je izložba postavljena tako da omogućava da se mladim ljudima na drugačiji način predstavi priča o devedesetima.”
Dejan Ubović se ispred inicijative Muzej devedesetih zahvalio Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine na razumijevanju i na saradnji, navodeći da je sarajevska izložba dio šire priče o osnivanju Muzeja devedesetih.
“Izložba u Sarajevu je jedna od etapa ka putu stvaranja kolekcije budućeg trajnog Muzeja devedesetih i razvijanja dubljih partnerstava. Zove se Lavirint devedesetih jer vidimo da ni danas definitivno nismo izašli iz tog perioda, a ovo je naš pokušaj da ponudimo drugačiji pristup devedesetima iz više perspektiva i da pokušamo da priču spustimo sa mitološkog stanovišta, na nivo običnih ljudi, ali i da istaknemo one koji nisu pristajali, na one koji nisu želeli da budu deo te šire priče.”
Govoreći o konceptu izložbe, Dubravka Stojanović rekla je da je bilo mnogo razmišljanja o tome kako govoriti o devedesetima, a da to bude zaista jedan novi pristup.
“Imali smo sreću da smo imali mnogo vremena da radimo na konceptu ove izložbe. Sve što se radilo prethodne tri decenije, uključujući suđenja, napisane knjige, uključujući i razne vrste komemoracija i deklaracija, nekako nije uspelo da dovede građane do suočavanja sa tom decenijom i zato je naš glavni zadatak bio da nađemo novi put. Ključni događaj je bio kad smo došli do ideje lavirinta jer već sam lavirint svojom postavkom budi anksioznost, tu neprijatnost, nelagodu i ksenofobiju devedesetih.”
Postavka uključuje dvanaest soba koje su podijeljene tematski.
“Ovo je izložba uperena pre svega na emocije posetilaca. U Beogradu smo to uspeli da postignemo, ljudi su iz lavirinta izlazili zaista veoma uzbuđeni, uznemireni i često uplakani, a neki nisu mogli ni da izdrže izložbu do kraja jer smo upravo kroz nove pristupe govorili o tim tragedijama i kontroverzama. Naravno, prikazani su zločini i sve one brutalnosti koje su se dogodile, ali, recimo, soba Sreća pokazuje kako je tužno biti srećan devedesetih, ili soba Humor pokazuje tu politilčku realnost možda na najbolji način kroz najbolja dela naših karikaturista – od Slovenije do Makedonije, kroz nadrealiste, kroz Slavoja Žižeka, kroz Feralovce…Dakle, smejati se tim ličnostima devedesetih od kojih su mnogi još uvek tu je, čini nam se, najbolji način borbe”, dodala je Stojanović.
“Ova izložba je nastala iz frustracije sa načinom na koji se bavimo devedesetima, na način koji ne daje rezultate ili daje parcijalno”, rekao je Igor Štiks. “Gledajući mnoge filmove i dokumentarce i pišući knjige o tome shvatili smo limite toga što se može prikazati tekstom ili vizuelno.”
Prema njegovim riječima, izložba daje jednu novu formu interakcije sa posjetiteljima. “Ona ne daje unaprijed zaključke, ona će vas privući detaljima, kako biste sami gradili svoju sliku. Ta vrsta interakcije sa građanima je nešto što je dio i aktivističke dimenzije naše inicijative Muzej devedesetih. U tom smislu, ovo je izložba doista za sve one od 15 do 105 godina – oni mlađi će upoznati svoje roditelje i njihove roditelje, oni stariji će se prisjetiti, ali vjerujemo da ćemo čak i onima koji su uvjereni da sve znaju o devedesetima i koji su izgradili vrlo čvrste pozicije, te pozicije malo razmrdati. Devedesete nisu samo rat i nasilje, devedesete su i muzika, i rejv, i sreća, i vjenčanja, i rađanja, i naprosto – život. Nismo bili sami na ovoj planeti devedesetih, svijet je išao dalje nekim svojim putem, i te događaje mi situiramo u globalni kontekst. Ono što vjerujem da će možda pomoći ova izložba, to je da umanji posljedice jednog drugog sukoba, a to je međugeneracijski sukob. Mi nemamo samo sukobe među državama, nacijama, religijama i slično, imamo i ozbiljan međugeneracijski sukob gdje djeca ne razumiju svoje roditelje, roditelji ne znaju kako da objasne svojoj djeci realnosti koje žive. Starije generacije nestaju, a sa njima i sjećanje na neki drugi period. Mi vjerujemo da smo sa ovom izložbom dali barem nešto materijala za međugeneracijsko razumijevanje, ali i također, za ono što je naša misija, a to je da se devedesete pospreme u muzej i da više ne utiču na takav način kao što utiču na našu realnost, a nadajmo se da neće uticati na našu budućnost.”
Cilj ove izložbe je novo i drugačije sagledavanje decenije koja je promijenila tokove života miliona ljudi na ovim prostorima (ali i globalno) i čije posljedice osjećamo i danas, možda više nego ikad. Izložba će biti otvorena za posjetitelje od petka 24. maja do nedjelje 15. septembra 2024. u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine. Izložbu su podržali National Endowment for Democracy i regionalni projekat Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija (EU) i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ove izložbe je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Evropske unije niti UNDP-a.
